U ispitivanju što ga je za dnevnik Bild proveo institut INSA, 64,5 posto Nijemaca izrazilo je mišljenje da je zemlja i 27 godina nakon službenog ujedinjenja razdvojena. Na istoku zemlje 74 posto građana vjeruje u postojanje "nevidljive unutarnje granice".
Razlike su posebice postale očite prilikom izbora za Bundestag krajem rujna kada je desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) na istoku zemlje s preko 20 posto osvojenih glasova postala druga po veličini politička snaga. U saveznoj državi Saskoj AfD je posto najjača stranka s osvojenih 27 posto glasova. Na zapadu zemlje AfD je biralo oko 10 posto glasača.
Istok Njemačke desno ekstreman?
Premijer Saske Stanislaw Tillich odbacio je, usprkos izbornim rezultatima, tvrdnju da je istok Njemačke desno ekstreman.
"Strahovi građana na istoku Njemačke su zbog nižih primanja i povišene stope nezaposlenosti vrlo izraženi, ali to ne znači da se svi građani s istoka mogu paušalno nazivati ekstremistima", rekao je Tillich.
Povjerenica savezne vlade za pitanje istoka zemlje Iris Gleicke upozorila je, međutim, da je nezaposlenost na istoku od ujedinjenja drastično pala dok su istodobno porasli realni prihodi građana. Unatoč tomu je dohodak po glavi stanovnika na istoku zemlje još uvijek 27 posto niži nego na zapadu. Industrijska produktivnost na istoku manja je za čitavih 20 posto.
Privatna agencija za zapošljavanje Stepping Stone je u povodu Dana ujedinjenja navela i uočljive razlike u zaradama stručnjaka i vodećeg kadra na istoku i zapadu. U prosjeku na istoku stručnjaci u privatnom sektoru zarađuju oko 42 tisuće, na zapadu je prosjek 57 tisuća eura godišnje bruto.
Gleicke je kao poseban problem navela drastične demografske promjene, posebice u istočnonjemačkoj provinciji gdje je i gotovo trideset godina nakon ujedinjenja mladi odlaze na zapad zemlje.
Posljednje zvono na uzbunu
Malu Dreyer, premijerka savezne države Poranje-Falačka u kojoj se ove godine održavaju središnje svečanosti povodom Dana ujedinjenja, rekla je kako su rezultati izbora i uspjeh desnih populista "posljednje zvono na uzbunu" etabliranim strankama da se više posvete poboljšanju situacije na istoku zemlje.
"Mi možda zaboravljamo koliki su teret promjenana svojim leđima ponijeli Nijemci s istoka. Prosječni građanin zapadnog dijela zemlje te promjene nije osjetio", rekla je Dreyer u razgovoru za javni servis Bayerische Rundfunk.
Prema vještačenju koje provelo Slobodno sveučilište (FU) Berlin, gospodarska obnova istočnog dijela zemlje stajala je do 2014. između 1,3 i 2 bilijuna eura s time da se ta svota godišnje povećava za oko 100 milijarda.
Zaposlenici u Njemačkoj izdvajaju 5,5 posto dodatno od iznosa poreza na prihod za tzv. prirez solidarnosti.
Neki političari sa zapada zemlje, posebice iz područja poput Ruhrske oblasti već godinama traže da se sredstva iz prireza solidarnosti ne usmjeruju isključivo na istok zemlje nego da se raspodijele i na one dijelove zemlje u kojima je potrebna hitna obnova infrastrukture.
