Ovotjedni dvodnevni službeni posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj značajnim je dijelom protekao u ozračju inzistiranja na njegovoj isprici za ratnohuškački govor koji je održao u Glini 1995. godine, tada kao mladi "jastreb" Srpske radikalne stranke zloglasnog Vojislava Šešelja. Vučić se nije ispričao, a čak je novinarima odbrusio da "veliku Srbiju" iz spomenutog govora u Glini prije 23 godine nikada nije spomenuo iako postoji snimka koja ga nedvosmisleno demantira.
Isprike za ratne zločine ili barem za sudjelovanje u potpirivanju ratnih zâla koji su se događali 1990-tih godina na ovim prostorima došle su na dnevni red tek uspostavom normalni(ji)h odnosa među državama nastalima nakon krvavog raspada Jugoslavije. Pritom ne treba zaboraviti arhetipski čin isprike i pokajanja za zločine vlastitog naroda, onaj na koji se odvažio nekadašnji njemački kancelar Willy Brandt kleknuvši 7. prosinca 1970. godine pred spomenik poginulim Židovima u Varšavskom getu čime se na simboličan način ispričao za sve žrtve holokausta i terora nacističke Njemačke.
Đukanovićeva isprika za agresiju na Dubrovnik
Što se tiče isprika za zločine počinjene u ratovima 1990-tih na ovim prostorima, beogradski Blic piše kako je "led probio" crnogorski predsjednik Milo Đukanović kada se 2000. godine ispričao hrvatskom narodu zbog sudjelovanja Crnogoraca u agresiji na dubrovačko područje 1991. i 1992. godine. Đukanović je ispriku izrekao u Cavtatu, nakon sastanka s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem.
"Želim iskoristiti ovu priliku da u svoje ime, i u ime građana Crne Gore, posebno onih koji dijele moja moralna i šira politička uvjerenja, uputim iskreno žaljenje svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je nanio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima", kazao je Đukanović u cavtatu 2000. godine.
Mesić i Marović uputili međusobne isprike
Mesić je 10. rujna 2003. godine bio u službenom posjetu Beogradu gdje su on i tadašnji predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović uputili međusobne ispruike u ime građana svojih država za, kako rekoše, sva zla ili štete koje su činili jedni drugima. Marović se dva mjeseca kasnije, prilikom boravka u Sarajevu, ispričao "za sva zla i nesreće koju je bilo tko u Bosni i Hercegovini pretrpio zbog Srbije i Crne Gore". U međuvremenu su se Srbija i Crna Gora razišle, a godinu dana kasnije tadašnji predsjednik Srbije, Boris Tadić, u Sarajevu je ponovio ispriku.
"Ispričavam se svima protiv kojih je počinjen zločin u ime srpskog naroda, ali to nije činio srpski narod, nego su zločinci pojedinci, i nemoguće je optuživati jedan narod. Isti zločini su učinjeni i protiv našeg naroda, i u tom smislu svi dugujemo ispriku jedni drugima. Ako trebam prvi početi - evo, tu sam", kazao je Tadić koncem 2004. u Sarajevu.
Tadić se ispričao za Srebrenicu i Ovčaru
U lipnju 2007. godine Tadić se u HRT-ovoj emisiji 'Nedjeljom u 2' ispričao u ime Srbije za zločin u Srebrenici.
"Na sebe sam preuzeo dio krivice za ono što je netko u ime moga naroda učinio prema pripadnicima bošnjačkog naroda", kazao je Tadić u razgovoru s Aleksandrom Stankovićem.
Tadić se, kao predsjednik Srbije, ispričao i u studenome 2010. godine, tog puta na Ovčari gdje je položio vijenac i uputio ispriku obiteljima nedužno stradalih žrtava na tom stratištu kod Vukovara.
"Ovdje sam da, klanjajući se žrtvama, još jednom uputim riječi isprike", kazao je Tadić koji je na Ovčari bio s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem.
Istog dana, podsjeća Blic, Tadić i Josipović bili su u Paulin Dvoru kod Osijeka gdje je u prosincu 1991. ubijeno 18 srpskih civila te jedan Mađar. Josipović je ondje kazao da žrtve tog zločina zaslužuju ispriku te da nema opravdanja niti za jedan zločin.
Isprika za sudjelovanje Hrvatske u podjeli BiH
Josipović se u travnju 2010. godine u Sarajevu ispričao za sudjelovanje Hrvatske u politici koja je devedesetih pokušavala podijeliti BiH. Govoreći u Parlamentu BiH Josipović je rekao da "duboko žali što je i Republika Hrvatska svojom politikom u devedesetim godinama prošloga stoljeća pridonijela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče".
U studenome 2010. godine, bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ispričao seza sve nevine koje su ubili pripadnici Armije BiH.
"Kada zbrojite sve žrtve Armije BiH za četiri godine rata, to je manje nego što je za sat vremena ubijeno ljudi u Srebrenici", dodao je Izetbegović.
A za zločin u Srebrenici ispričao se 2013. godine tadašnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.
"Klečim i tražim pomilovanje za Srbiju zbog zločina koji je počinjen u Srebrenici. Ispričavam se za zločine koje je u ime naše države i našeg naroda učinio bilo koji pojedinac", kazao je Nikolić u razgovoru za BH Televiziju.
Nizozemska se morala ispričati žrtvama Srebrenice
A za poklolj u Srebrenici službeno se ispričala i Kraljevina Nizozemska. U lipnju 2015. godine uputila je ispriku rodbini trojice Bošnjaka koje su z vojne baze u Srebrenici istjerali nizozeski pripadnici UN-ovih mirovnh snaga. Do te je siprike došlo nakon višegodišnjeg sudskog procesa koji su protiv Nizozemske vodile obitelji žrtava. U rujnu 2013. Nizozemska je, naime, postala prva država proglašena odgovornom za djela svojih vojnika pod mandatom UN-a i prema presudi - isprika je bila obvezna.
Glavni tajnik NATO-saveza Jens Stoltenberg godine 2015. je, prilikom posjete Beogradu, izrekao duboko žaljenje zbog svih nevino stradalih tijekom NATO-ovog bombardiranja Srbijej 1999. godine.
"Naš je cilj bio zaustaviti nedopustive akcije Miloševićevog režima i upotreba sile bila je krajnje sredstvo nakon neuspješnih političkih pregovora. Ali, svaki gubitak nevinih života je tragedija zbog koje duboko žalim", poručio je Stoltenberg Srbima.
Josipović se u Jeruzalemu ispričao Židovima
Na koncu, Blic piše kako se bivši hrvatski predsjednik Josipović 2012. godine, prilikom posjete Izraelu, u svome govoru u tamošnjem parlamentu, Knessetu, ispričao zbog zločina nad Židovima počinjenih u Hrvatskoj (tada NDH) u Drugom svjetskom ratu.
"Moramo pogledati u svoja srca i sagledati najmračniju mrlju u našoj povijesti. Ovdje sam, stojim pred parlamentom židovske države i, što je važnije, ispred ljudi rođenih u Hrvatskoj, i nedvosmisleno se ispričavam i tražim oproštaj za sve preživjele u holokaustu i sve žrtve", kazao je Josipović u Jeruzalemu.
