Prije ruske invazije na Ukrajinu, mnogi su bili skeptični da bi veliki rat mogao ponovno zakucati na vrata Europe. Dvije godine kasnije, na horizontu je još nešto što je ranije bilo nezamislivo - povratak vojnog roka.
Nekoliko europskih zemalja ponovno je uvelo ili proširilo obvezni vojni rok uslijed sve veće prijetnje Moskve. Dio je to politika usmjerenih na jačanje obrane čiji se porast može očekivati.
"Dolazimo do spoznaje da ćemo možda morati prilagoditi način na koji se mobiliziramo za rat i način na koji proizvodimo vojnu opremu te zapošljavamo i obučavamo osoblje", kaže za CNN Robert Hamilton, koji je 30 godina služio kao časnik američke vojske, a sada radi kao voditelj istraživanja Euroazije na Institutu za istraživanje vanjske politike. "Tragična je istina da smo ovdje, 2024. godine, i da se borimo s pitanjima kako mobilizirati milijune ljudi da potencijalno budu bačeni u stroj za mljevenje mesa, ali to je mjesto gdje nas je Rusija stavila", dodaje.
"Sada imamo rat u Europi za koji nismo mislili da ćemo ga više vidjeti", kaže umirovljeni general Wesley Clark, koji je vodio NATO snage tijekom rata na Kosovu. "Nije još jasno je li ovo novi Hladni rat ili nadolazeći vrući rat, ali to je neposredno upozorenje NATO-u da moramo ponovno izgraditi obranu." Ti napori, dodaje, uključuju služenje obveznog vojnog roka.
Španjolski vojnici UNIFIL-a u južnom libanonskom gradu Tyreu, rujan 2006.
Nova stvarnost
Brojne europske zemlje obustavile su obvezno služenje vojnog roka nakon završetka Hladnog rata. Nekoliko njih, posebice u Skandinaviji i na Baltiku, vojni rok su ponovno uvele unazad nekoliko godina, uglavnom zbog ruske prijetnje. Neprijavljanje može rezultirati novčanom kaznom, a u nekim zemljama čak i zatvorom.
Latvija je posljednja koja provodi novačenje. Obvezni vojni rok ponovno je uveden 1. siječnja ove godine, nakon što je bio ukinut 2006. godine. Muškarci će biti pozvani u vojnu službu na rok od 12 mjeseci od navršene 18. godine života, odnosno mature za one koji su još u sustavu obrazovanja.
Norveška je u travnju predstavila ambiciozan dugoročni plan kojim će se gotovo udvostručiti obrambeni proračun te oružanim snagama dodati više od 20.000 regrutiranih vojnika, zaposlenika i rezervista. "Trebamo obranu koja odgovara svrsi u novom sigurnosnom okruženju", rekao je premijer Jonas Gahr Støre.
Regrutacija u Norveškoj je obavezna, a 2015. zemlja je postala prva članica NATO-ovog obrambenog saveza koja pod jednakim uvjetima regrutira i muškarce i žene.
Rasprave o služenju vojnog roka vode se i u drugim europskim zemljama koje ga trenutno ne obvezuju. U Ujedinjenom Kraljevstvu, konzervativci su iznijeli ideju vojne službe u svojoj nesretnoj izbornoj kampanji.
Najviše možda iznenađuje trenutna transformacija u Njemačkoj, koja od kraja Drugog svjetskog rata ima averziju prema militarizaciji. Njemačka je ove godine ažurirala svoj plan u slučaju izbijanja sukoba u Europi, a ministar obrane Boris Pistorius predstavio je u lipnju prijedlog novog dobrovoljnog služenja vojnog roka. "Moramo biti spremni za rat do 2029.", rekao je.
Mornar njemačke mornarice podiže zastavu fregata njemačke mornarice GS Sachesen, lipanj 2022. Brod sudjeluje u vježbi BALTOPS 22 u Baltičkom moru, koju vode američke pomorske snage Europa-Afrika, a izvode mornaričke udarne i potporne snage NATO-a.
Nisu svi spremni odgovoriti na poziv
"Vidimo da se rasprava zahuktava. I to je prvi korak", kaže Sean Monaghan, gostujući suradnik u Programu za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije. "Ovo se ne događa preko noći, to je veliki mentalni pomak."
Ali nisu svi spremni odgovoriti na poziv. U Litvi se, primjerice, mišljenja studenata o služenju vojnog roka razlikuju, kaže Paulius Vaitiekus, predsjednik Nacionalne studentske unije Litve. Otkako je zemlja ponovno uvela obvezni vojni rok 2015. godine zbog "promijenjene geopolitičke situacije", oko 3500 do 4000 Litavaca u dobi od 18 do 26 godina godišnje prolazi vojnu obuku u trajanju od devet mjeseci. Studenti iz Vaitiekussaida pokrenuli su inicijative za slanje zaliha na ukrajinske bojišnice. U tom smislu, došlo je do pomaka u načinu razmišljanja mladih, koji žele biti aktivniji, ali ne nužno kroz vojnu službu, dodaje.
Novačenje je i dalje nepopularna tema u nekim zemljama pa se NATO bori s ispunjenjem svog novog cilja: 300.000 ljudi spremnih za aktiviranje u roku od jednog mjeseca te još pola milijuna dostupnih u roku od šest mjeseci, rekao je Monaghan. "Dok je NATO izjavio da je već ispunio taj cilj, EU kaže da će se njegove članice mučiti. NATO se oslanja na američke snage kako bi ispunio svoj cilj. Europski saveznici moraju pronaći nove načine za stvaranje osoblja. Nešto se mora dati", dodaje.
Drugi problem je što bi taj cilj omogućio NATO-u samo borbu u relativno kratkom sukobu do šest mjeseci, napominje Monaghan.
Vojnik iz jednog od švedskih bataljuna rendžera vraća se iz skijaške patrole u šumi sjeverno od grada Bodena u sjevernoj Švedskoj, ožujak 2021. U vojnoj vježbi "Zimsko sunce", testiraju se sposobnost pripadnika švedske vojske da djeluju u subarktičkoj klimi
Model velike strateške pričuve
Moguće rješenje je okretnija modernija vojska. Jedna od najnovijih članica NATO-a, Finska, ima kapacitet za aktiviranje više od 900.000 rezervista, s 280.000 vojnog osoblja koje je spremno odmah odgovoriti, ako zatreba. Međutim, Finske obrambene snage tijekom mira zapošljavaju samo oko 13.000 ljudi, uključujući i civilno osoblje.
"Finska je dobar primjer jer se njezine rezervne snage mogu integrirati u vrlo male aktivne snage", kaže Hamilton iz Instituta za istraživanje vanjske politike. Povijesno gledano, objasnio je, Finska je bila "uglavljena" između NATO-a i Sovjetskog Saveza, nije bila svrstana ni s jednim od njih, pa se morala sama braniti.
Norveška i Švedska, najnovija članica NATO-a, imaju slične modele, obje imaju značajan broj rezervista, iako ne toliko kao Finska. Švedska, u kojoj je novačenje sada također rodno neutralno, 2024. godine pozvala je oko 7.000 pojedinaca. Prema podacima švedskih oružanih snaga, broj će do 2025. porasti na 8.000 ljudi.
"Švedska ima vojnu obvezu od 1901. pa je to na neki način doista dio naše kulture", kaže Marinette Nyh Radebo, voditeljica komunikacija u agenciji koja pomaže u testiranju novaka i izvješćuje Ministarstvo obrane. “Kada je ponovno aktiviran vojni rok, na početku smo rekli da je vojni rok dobar za životopis, za prijavu na novi posao na primjer. Ali danas je naša komunikacija više kao da je ovo dužnost koju morate izvršiti za Švedsku", pojašnjava.
Finsko oklopno terensko vozilo, Patria, viđeno tijekom suradnje između finskih i švedskih trupa na strelištu Tofta na švedskom otoku Gotland, rujan 2017.
Je li NATO spreman za rat?
NATO savez je proteklog desetljeća revidirao svoju strategiju i jačao sposobnosti kao odgovor na sve veću prijetnju iz Moskve. Ruski napad na Ukrajinu 2022., neizbježno je potaknuo saveznike da ponovno procijene jesu li spremni za rat te da ojačaju svoju obranu.
“Od 2014. NATO je prošao kroz najznačajniju transformaciju naše kolektivne obrane u jednoj generaciji”, kaže glasnogovornica NATO-a Farah Dakhlallah za CNN. "Postavili smo najopsežnije obrambene planove od Hladnog rata, s trenutno više od 500.000 vojnika u visokoj pripravnosti." Na saveznike se ipak apelira da dodatno te bržim tempom povećaju svoje sposobnosti.
Dok su saveznici NATO-a "definitivno spremni boriti se večeras", još uvijek postoji pitanje jesu li spremni za dugotrajni rat poput onog u Ukrajini, napominje Monaghan, ističući da još ima posla na područjima kao što su industrijski kapaciteti, izdaci za obranu i društvena otpornost – gdje bi se pojavilo pitanje vojne obveze.
Način na koji se vojno osoblje regrutira i obučava je odluka pojedinih nacija, kaže Dakhlallah, dodajući: "Otprilike trećina članica NATO-a ima neki oblik obvezne vojne službe. Neki saveznici razmatraju novačenje. Međutim, kao savez ne propisujemo obveznu vojnu službu. Važno je da saveznici i dalje imaju sposobne oružane snage za zaštitu našeg teritorija i našeg stanovništva."
Osim borbi u Ukrajini, Rusija je pokrenula i hibridni rat diljem Europe, koji uključuje napade na infrastrukturu, kibernetičke napade, dezinformacije, sabotaže, miješanje u izbore i naoružavanje migracija, napominju stručnjaci.
Dolazak Trumpa mogao bi zakomplicirati stvari
"To je samo postalo agresivnije", kaže Monaghan. "Sve to znači da se NATO saveznici suočavaju s vrlo drugačijom geopolitičkom situacijom od one u posljednjih nekoliko desetljeća."
Situaciju bi dodatno mogli zakomplicirati američki predsjednički izbori u studenom. Stvari će izgledati sasvim drugačije ako se bivši predsjednik Donald Trump – koji je rekao da će potaknuti Rusiju da čini "što god dovraga želi" bilo kojoj zemlji NATO-a koja ne ispunjava smjernice bloka za obrambenu potrošnju – vrati u Bijelu kuću.
“Mislim da među vojnim čelnicima NATO-a postoji vrlo dobro razumijevanje da moraju surađivati i postoji želja da se to čini”, kaže Clark.
Ove godine veterani Drugog svjetskog rata okupili su se na obilježavanju Dana D, neki vjerojatno posljednji put. Njihovi potomci možda će sada morati preuzeti onu vrstu odgovornosti za koju su se nadali da više neće biti potrebna.
"Mislim da će mladi ljudi u Europi i SAD-u shvatiti da ova generacija, kao i generacija koja se borila u Drugom svjetskom ratu, nije tražila da bude 'Najveća generacija', ali su im okolnosti bacile taj teret", kaže Clark. "U demokracijama se ne volimo pripremati za rat, ne želimo razmišljati o tim stvarima. međutim, mislim da će ljudi reagirati na okolnosti koje vide", zaključuje.
POGLEDAJTE VIDEO: Samit NATO-a okupio najmoćnije ljude svijeta: Joe Biden govor čitao s blesimetra
