UN otvara u utorak u Ženevi novi krug pregovora kojima se želi okončati rat u Siriji, no već su ga zasjenili paralelni pregovori koje vode Rusija, Iran i Turska u Kazahstanu te porazi pobunjenika u Damasku.
U šest godina, rat nezapamćene žestine uzrokovao je smrt najmanje 320.000 ljudi, milijuni su protjerani iz svojih domova, a sirijsko gospodarstvo i infrastruktura su uništeni.
Pokušaji da se rat završi vode se na dva paralelna kolosijeka: formalni politički proces vodi se u sjedištu UN-a u Ženevi od 2014., dok se paralelni pregovori od siječnja vode u Astani u Kazahstanu na inicijativu Turske, koja podržava pobunjenike, i Rusije i Irana, saveznika sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.
Od izbora Donalda Trumpa za predsjednika, Sjedinjene Države, koje podržavaju pobunjenike, povukle su se iz mirovnog procesa koji su prije predvodile s Rusijom.
Na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Ženevi, posebni izaslanik UN-a za Siriju, Staffan de Mistura, rekao je da je "ohrabren sve većom angažiranošću i interesom američke administracije."
UN sada želi na svaki mogući način ostati u igri, nakon što je 4. svibnja u Astani postignut važan dogovor o uspostavi "zona deeskalacije" u Siriji kako bi se smanjilo krvoproliće.
Od stupanja na snagu tog dogovora prije tjedan dana, borbe su se smanjile u više dijelova zemlje.
No u Damasku, području koje nije obuhvaćeno dogovorom, sirijska vlada uspjela je postići evakuaciju pobunjenika iz triju četvrti koje su oni držali četiri godine. Sada je na putu da preuzme kontrolu na cijelim gradom.
Prošli tjedan u Ženevi De Mistura je rekao da će novi krug pregovora biti kratak i trajati četiri dana kako bi se "željezo kovalo dok je vruće."
"Sastanak u Astani na kojem smo aktivno sudjelovali dao je potencijalno jako obećavajuće rezultate. Želimo te rezultate što je moguće više povezati s političkim obzorom", rekao je.
Više krugova pregovora pod okriljem UN-a do sada nije dalo rezultata, premda su sudionici na zadnjem sastanku napokon postigli dogovor da će razgovarati o četiri teme: vladi, novom ustavu, izborima i borbi protiv "terorizma".
Unatoč "velikoj simboličnoj vrijednosti pregovora u Ženevi, oni ne pokazuju vidljiv napredak", rekao je Aron Lund, iz Zaklade Century, think tanka iz SAD-a. "U praksi, proces u Ženevi dobrim je dijelom u sjeni onog u Astani, barem do sada."
Izaslanstvo sirijskog režima na pregovorima u Ženevi vodit će kao i do sada sirijski veleposlanik pri UN-u Bašar al-Džafari.
Oporbu predstavlja Visoki odbor za pregovore (HCN) sa sjedištem u Rijadu, a njegovo izaslanstvo predvode Nasr al-Hariri i Mohamed Sabra.
Visoki odbor za pregovore traži Asadov odlasak s vlasti kao uvjet za političku tranziciju, što režim ne želi prihvatiti.
"Ženevski proces vrti se oko te blokade", rekao je Lund. "Glavni učinak povezivanja mira s tranzicijom ima za posljedicu marginalizaciju UN-a u Ženevi i preusmjeravanje pozornosti na Astanu."
"Proces u Astani ... više je na tragu uvjeta koje je postavila Rusija. Više odgovara stvarnosti na bojišnici", objasnio je.
Sam Asad kazao je da su predstojeći pregovori u Ženevi "ponajprije susret za medije."
"U njima nema ničeg sadržajnog... Ništavni su. Astana je drugačija", rekao je u intervjuu za bjelorusku televiziju ONT.
De Mistura je na to kazao da je ono o čemu se razgovara u Ženevi "sadržajnije" od onoga što se govori pred kamerama.
