Najnovije kalkulacije procjenjuju da u Mliječnoj galaksiji postoji čak 36 različitih vanzemaljskih civilizacija, prenosi Live Science.
Potencijalni susjedi su predaleko
To je procjena utemeljena na tvrdnji da je život na Zemlji zapravo vjerna preslika ostalih oblika života u svemiru: odvijaju se na stjenovitom planetu koji je na odgovarajućoj udaljenosti od pripadajuće zvijezde te da se taj život razvio nakon pet milijardi godina.
Ako je ta tvrdnja točna, čovječanstvo možda zaista nije samo u svemiru, ali eventualni susjedi u galaksiji su vjerojatno previše udaljeni da bi ih ikad upoznali.
Seth Shostak, viši astronom pri SETI Institutu u Kaliforniji, kaže da je hrabro zaključiti da su se svi potencijalni oblici života na drugim planetima razvijali u isto vrijeme i istim tempom kao i na Zemlji. To znači da bi procjena o 36 civilizacija mogla biti pogrešna.
Drakeova jednadžba
"Ako izostavimo pretpostavku o istovjetnom razvoju svih oblika života u svemiru, te brojke mogu biti bilo što", tvrdi Shostak.
Na pitanje o tome postoje li drugi oblici života u svemiru, još uvijek nema odgovora. Međutim, 1961. astronom Frank Drake predstavio je način na koji se mogu pretpostaviti vjerojatnosti za nove oblike života. Riječ je o takozvanoj Drakeovoj jednadžbi, skupini varijabli koje pokazuju koliko je vjerojatno da čovječanstvo pronađe ili da bude pronađeno od strane inteligentnih vanzemaljaca.
Smatra se da nije moguće riješiti Drakeovu jednadžbu zato što su vrijednosti mnogih varijabla koje ju čine i dalje nepoznate.
U potrazi za zvijezdama
Ipak, Christopher Conselice, astrofizičar s britanskog Sveučilišta u Nottinghamu, je, zajedno sa svojim kolegama, pokušao riješiti jednadžbu s novim informacijama o zvijezdama i planetima izvan Sunčevog sustava. Svoja su otkrića objavili 15. lipnja u časopisu The Astrophysical Journal.
"Ovakav rad ne bi bilo moguće napisati prije nekoliko godina", rekao je Conselice za Live Science. Tim je izračunao starost zvijezda u Mliječnom putu, tražeći one koje su najmanje pet milijardi godina stare.
(Shutterstock)
Conselice je izjavio da je naš Sunčev sustav relativno nova pojava u Mliječnoj galaksiji stoga ovdje moraju postojati takve zvijezde, a izračunato je da od ukupnog broja zvijezda, njih 97 posto odgovara željenoj starosti.
Korak po korak
Istraživači su potom izračunali količinu tih zvijezda koje su dovoljno kompaktne i stabilne da bi mogle biti domaćin nekom planetarnom sustavu. Trećina zvijezda starijih od pet milijardi godina je odgovarala tim uvjetima.
Sljedeći korak bio je ustvrditi, obzirom na do sad sakupljena znanja o planetima izvan Sunčevog sustava, koliko je njih stjenovite prirode. Znanstvenici su proučavali i zvijezde koje su bogate metalima jer bi one mogle uspješno orbitirati oko stjenovitih planeta.
Na posljetku su ustvrdili donju granicu životnog vijeka tehnološke civilizacije u sto godina, bazirajući se na brzinu razvoja radijske tehnologije na Zemlji.
Moguće i mnogo više od 36 civilizacija
Rezultati su pokazali da, ukoliko je život na ostalim potencijalno naseljivim planetima imao isti razvojni put kao i Zemlja, onda postoji čak 36 grupa inteligentnih, komunikativnih vanzemaljaca koji dijele Mliječnu stazu s ljudskom civilizacijom.
Postoji određena nesigurnost u ovoj procjeni, pa je tako moguće da govorimo i o dodatnih četiri ili čak dodatnih 211 takvih civilizacija na već pretpostavljenih 36 koliko je procijenio britanski tim.
Ako su izvanzemaljske civilizacije, s obzirom na udaljenost pravilno raspoređene u Mliječnoj galaksiji, onda bi naš najbliži susjed bio čak 17.000 svjetlosnih godina udaljen od nas. To znači da su vjerojatnosti susreta vrlo male.
Vezu bi trebalo održavati 6.120 godina
Znanstvenici tvrde da bi, kada bi nam neka od tih civilizacija slala signale koje možemo uočiti, trebalo najmanje 3.060 godina da ih uhvatimo i prepoznamo. Odnosno, kada bi htjeli uspostaviti dvosmjernu komunikaciju, trebalo bi održavati vezu oko 6.120 godina.
Postoje i optimističniji scenariji za bliske susrete s vanzemaljcima. Život se može razviti u bilo kojem trenutku nakon pet milijardi godina, stoga se broj mogućih civilizacija u Mliječnoj stazi može popeti i do 928. U tom slučaju, čovječanstvo mora održati stalan kontakt s drugom civilizacijom "samo" 1.030 godina.
(Shutterstock)
Kontroverzne varijable
Problem s ovim istraživanjem je u tome što su britanski istraživači popunili Drakeovu jednadžbu s astronomskim podacima raspolažući s jedinima od najzahtjevnijih i najkontroverznijih varijabla bez prevelike provjere, rekao je Shostak.
Conselice je pojasnio da su ovakvi proračuni način na koji pokušavamo shvatiti ljudsku postojanje i budućnost. Ako se ispostavi da u našoj galaksiji ima više oblika života nego što je pretpostavila ova teorija, to znači da ti oblici mogu živjeti u puno raznovrsnijim uvjetima od onih na zemlji ili da bića u tim civilizacijama žive znatno duže nego ljudi.
"Ako pronađemo veliki broj tih civilizacija, to je dobar znak da čovječanstvo čeka veoma dug život u Sunčevom sustavu", kazao je Conselice.
Tendencija za samouništenjem
Ipak, ako istraživanja pokažu da, osim na Zemlji, nema života u Svemiru, to je znak da se život u svemiru rijetko razvije ili da određena civilizacija, kada dostigne vrhunac svog razvoja, ima tendenciju za samouništenjem.
Možda je Mliječni put u prošlosti bila užurbano mjesto, ali tragovi potencijalnog života od tad su nestali. Shostak je na kraju naglasio da postoji samo jedan način da to saznamo. "Tek onda kada naiđemo na jedno ili dva vanzemaljska društva, moći ćemo napraviti stvarnu procjenu broja takvih civilizacija".