U svjetlu sjevernokorejske krize, Nobelova nagrada za mir mogla bi ove godine biti dodijeljena za zasluge u borbi protiv atomskog oružja, piše France Presse.
Nobelova nagrada za mir, jedna od najcjenjenijih Nobelovih nagrada, bit će dodijeljena u petak u 11 sati po mjesnom vremenu, što je uvijek prigoda za prognoziranje. Ali to je uvijek i neizvjestan posao jer je poznat samo broj kandidata, ove godine njih 318, ali im je identitet tajna.
Nakon kubanskog predsjednika Juana Manuela Sanotsa, nagrađenog prošle godine za mirovne napore u Kolumbiji, nagrada za borbu protiv atomskog naoružanja bila bi primjerena, smatraju komentatori.
"Nobelov odbor poslao bi snažnu poruku kada bi dodijelio nagradu za nuklearni sporazum s Iranom", smatra Asle Sveen, povjesničar koji se bavi Nobelovom nagradom, što bi značilo da bi nagradu dobili bivši američki državni tajnik John Kerry, iranski šef diplomacije Mohamad Džavad Zarif i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.
Sporazum sklopljen 2015. sa šest velesila (SAD, Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i Njemačka) predviđa strog nadzor iranskih nuklearnih postrojenja kako bi se osiguralo da ih se koristi isključivo u civilne svrhe, a zauzvrat Teheranu nudi postupno ukidanje ekonomskih sankcija.
No, američki predsjednik Donald Trump prijeti da će sporazum dovesti u pitanje, što bi moglo pogoršati napetosti.
"Budući da je u igri i Sjeverna Koreja, važno je poduprijeti inicijative koje sprječavaju razvoj i širenje atomskog oružja", rekao je direktor Instituta za istraživanje mira iz Osla (Prio), Henrik Urdal.
Alternativa bi mogla biti Međunarodna kampanja za ukidanje atomskog oružja (ICAN), kako sugerira Norveško vijeće za mir.
Svjetska koalicija nevladinih organizacija (ICAN) potaknula je usvajanje povijesnog sporazuma o zabrani atomskog oružja, koji su u srpnju potpisale 122 države, ali je simboličkog značenja jer ga nije podržalo devet nuklearnih sila.
Među favoritima su i Visoko povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHC) i eventualno njegov čelnik, Talijan Filippo Grandi, s obzirom na to da je broj izbjeglica i prognanih koji bježe pred ratovima, nasiljem i progonima u svijetu dosegao prošle godine 65,6 milijuna, što je novi rekord.
UNHCR je već dobio Nobelovu nagradu dva puta, 1951. i 1981. godine.
Profesor na švedskom sveučilištu u Uppsali, Peter Wallensteen navija za kongoanskog liječnika Denisa Mukwegea koji se brine za žrtve seksualnog nasilja.
Premda popis kandidata nije poznat, njihovi pokrovitelji, parlamentarci i ministri, bivši laureati i neki sveučilišni profesori mogu odlučiti otkriti ime svojeg favorita.
Pretpostavlja se tako da su sirijske Plave kacige i papa Franjo također u igri.
Druga imena koja se spominju su Američko udruženje za građanske slobode, zatočeni saudijski bloger Raef Badavi te disidentski glasovi u Rusiji (Svetlana Ganuškina i list Novaja Gazeta) i u Turskoj (dnevnik Cumhuriyet i njegov bivši direktor u egzilu, Can Dundar).
