Donji dom njemačkog parlamenta izglasao je rezoluciju u kojoj masovna ubijanja Armenaca u Prvom svjetskom ratu u tadašnjem Otomanskom carstvu karakterizira kao genocid. Procjenjuje se da je tada nastradalo čak 1,5 milijuna Armenaca. Rezolucija poziva na komemoraciju stradanja i ostalih kršćanskim manjina u 1914. i 1915. godini.

No, ovaj potez njemačkog parlamenta ne dolazi u politički pogodnom trenutku. Njegovo izglasavanje definitivno stavlja pritisak na dogovor EU s Turskom oko kontroliranja priljeva migranata iz Sirije i ostalih istočnih zemalja, a za čije je lobiranje njemačka kancelarka Angela Merkel uložila golemu energiju, stavivši tako i svoju političku budućnost na tanak led, jer je dogovor kontroverzan dok se svodi na zadržavanje ljudi u zamjenu za novac (čitaj: gotovinu), bezvizni režim za turske državljane i ubrzanje pregovaračkog procesa s Turskom.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, inače neskriveni obožavatelj dosega Osmanskog carstva i sultanata kao načina upravljanja državom, upozorio je kako rezolucija ugrožava bilateralne odnose Turske i Njemačke.

Uoči samog glasovanja u parlamentu, oglasio se i armenski predsjednik Serzh Sarkisian pozvavši zastupnike da zanemare riječi turskog predsjednika: 

"Nije pošteno da se genocid nad armenskim narodom ne može nazvati genocidom samo zato što je predsjednik druge države ljut zbog toga", zaključio je u izjavi za Bild.

Pokolj i deportacija Armenaca je genocid i za većinu povjesničara, a već 20 zemalja te zločine i naziva genocidom, dok se Turci brane tezom kako je stradanje Armenaca u Prvom svjetskom ratu više povezano uz civilni rat i borbe i tom ratu nego uz plan Otomanskog carstva da uništi tu manjinu u na svom teritoriju.