Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
komemoracija na europskoj razini /

Posljednji pozdrav 'kancelaru ujedinjenja': ispraćaj Helmuta Köhla održat će se u tri grada

Bit će to prvi put u povijesti da se za jednog državnika održava komemoracija na europskoj razini

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx

Njemačka se priprema za posljednji ispraćaj "kancelara ujedinjenja" Helmuta Kohla koji će u subotu biti održan u tri grada, Strasbourgu, Ludwigshafenu i Speyeru.

Na komemoraciji u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu govor će održati njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani te francuski predsjednik Emmanuel Macron. Govor bi trebao održati i bivši američki predsjednik Bill Clinton te ruski premijer Dmitrij Medvedev.

Bit će to prvi put u povijesti da se za jednog državnika održava komemoracija na europskoj razini.

Bivši čelnik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov, koji zajedno uz Kohla slovi kao jedan od najzaslužnijih političara u procesu njemačkog ujedinjenja, otkazao je iz zdravstvenih razloga dolazak u Strasbourg. Zbog narušenog zdravlja tamo neće biti niti bivšeg američkog predsjednika Georga Busha starijeg.

PROČITAJTE VIŠE:

>>Preminuo Helmut Kohl: kancelar koji je ujedinio Njemačku

>>I Karamarko se prisjetio Köhla: 'Naučio me da u politici nije bitno da se svidiš ljudima'

Lijes s Kohlovim tijelom prvo će u subotu ujutro helikopterom biti prevezen u Strasbourg gdje će biti izložen u plenarnoj dvorani Europskog parlamenta. Komemoracija počinje u 11 sati.

Nakon toga lijes će biti vraćen natrag u Ludwigshafen i nakon vožnje gradskim ulicama prebačen na brod njemačke ratne mornarice koji će ga prevesti Rajnom u dvadesetak kilometara udaljen Speyer, gdje će u povijesnoj srednjovjekovnoj katedrali u 18 sati biti održan rekvijem.

Kohl će potom, na izričitu osobnu želju, biti pokopan u krugu najuže obitelji na groblju speyerske katedrale, a ne u grobnici obitelji Kohl u Ludvigshafenu gdje je prije 16 godina pokopana njegova supruga Hannelore.

U katedrali u Speyeru, koja je najveća romanička katedrala na svijetu i čije je gradnja započela u 11. stoljeću, pokopano je nekoliko njemačkih careva iz salijske, hohenstaufovske i habsburške dinastije.

Cijeli svečani oproštaj od Helmuta Kohla trajat će ukupno oko 10 sati, a velik dio prenosit će i javni servis. Tog dana će zastave u Njemačkoj biti spuštene na pola koplja.

Oproštaj od njemačkog kancelara s najduljim stažem na dužnosti prolazi u znaku sukoba unutar obitelji o obliku njegovog ispraćaja, kao i u znaku razilaženja koja su pratila posljednju fazu njegovog aktivnog djelovanja u njemačkoj politici.

Do otuđenja između Helmuta Kohla i dvojice njegovih sinova došlo je nakon samoubojstva Hannelore Kohl 2001. potaknuta dugogodišnjom teškom bolešću, a pogoršalo se nakon vjenčanja Helmuta Kohla s dotadašnjom tajnicom Meke Richter koja je, kako pišu njemački mediji, dodatno izolirala bivšeg kancelara od ostatka obitelji.

Kohl je navodno odbio državni pogreb zbog sukoba s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) strankom kojoj je godinama bio na čelu, se s njom se razišao nakon skandala oko stranačkih donacija i pošto Kohl nije želio otkriti imena tajnih donatora što je CDU dovelo u tešku situaciju.

Bivši njemački kancelar Helmut Kohl, arhitekt njemačkog ujedinjenja 1990. i mentor Angele Merkel, umro je u petak 87. godini.

Kohl je bio kancelar od 1982. do 1998., prvo kao predsjednik vlade Zapadne Njemačke, a nakon ujedinjenja i cijele zemlje. Kohlovih 16 godina na dužnosti kancelara najdulje je od bilo kojeg njemačkog kancelara nakon Otta von Bismarcka i daleko najdulje od bilo kojeg demokratski izabranog kancelara.

Kohl kao malo koji političar simbolizira sudbinu poslijeratne Njemačke, ali i europskog kontinenta što ima veze s činjenicom da je za kormilom gospodarski najsnažnije europske zemlje stajao u povijesno sudbonosnom razdoblju

Kohl se uz svog tadašnjeg ministra vanjskih poslova Hansa Dietricha Genschera smatra i glavnim pokretačem priznanja neovisnost Hrvatske za što ga je 2006. odlikovao tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike
Pročitaj i ovo
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Regionalni portali
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike