"Nažalost, 2023. bit će godina recesije", kazao je za njemački Bild am Sonntag Friedrich Merz, čelnik oporbene stranke demokršćana, komentirajući stagnaciju njemačkog gospodarstva u drugom tromjesečju.
Njemačka je, naime, zabilježila nulti rast u razdoblju od travnja do lipnja ove godine, što je blagi oporavak u usporedbu s blagim padom u prethodnim tromjesečjima. Nepovoljan trend započeo je na prijelazu godine, da bi se njemačko gospodarstvo zatim smanjilo kroz dva uzastopna tromjesečja i tako tehnički ušlo u recesiju.
Kako javlja Daily Mail, te su brojke bile velik udarac za njemačku vladu koja je optimistično udvostručila svoju prognozu rasta za ovu godinu, tim više što je njemačka središnja banka predvidjela stagnaciju njemačkog gospodarstva i u trećem kvartalu.
Na pitanje, postaje li Njemačka opet "bolesnik Europe", što je neslavan nadimak koji je zemlja 'zaradila' kasnih 90-ih radi slabog gospodarskog rasta i visoke nezaposlenosti, naš ekonomist Damir Novotny kaže:
"To je tehnička recesija jer je pad ekonomske aktivnosti u dva uzastopna kvartala. Međutim, njemački Ekonomski institut govori o stagnaciji već recimo pola godine. Vidljivo je sedam mjeseci stagnacije i ona je više sekularnog tipa - ne manjka potražnje jer ona postoji, nego manjka radne snage u svim sektorima. Kada bi imali radne snage, a nedostaje im milijun ljudi, ne bi bili u recesiji", pojašnjava.
Nedostaje radnika
U pitanju je fenomen modernih ekonomija. Zbog manjka radne snage dolazi do problema prilikom stvaranja dodane vrijednosti odnosno, rasta BDP-a.
"Njima je trenutačno vrlo zanimljiva situacija, da mogu prodati više na domaćem tržištu nego ikada, ali nema ljudi. Recimo, sad sam bio u hotelu, restoran je bio zatvoren. To se još nije dogodilo. To je posljedica pandemije, kada su se ljudima davali otkazi i kompanije ih više ne mogu dobiti natrag", pojašnjava Novotny koji ne smatra da Njemačka srlja u duboku ekonomsku krizu.
"To ne vidim, radije bih govorio o stagnaciji koja bi mogla trajati ako se ne osigura priljev radne snage o kojoj se sada intenzivno razgovara na razini vlade i opozicije: kako otvoriti zemlju imigrantima", kaže.
'Problem' zelene tranzicije
Ostaje za vidjeti i kako će takozvana 'zelena tranzicija' odnosno, prelazak na obnovljive izvore energije, odraziti na njemačko gospodarstvo.
Kritičari vladine odluke da zatvori i posljednje preostale elektrane u zemlji smatraju da prelazak na obnovljive izvore energije - poput solarnih i vjetroelektrana - ne može u potpunosti zadovoljiti ogromnu potražnju, a radi oblačnog vremena i manjka vjetra može dolaziti i do povremenih nestašica te, posljedično, rasta cijena električne energije i nestabilnosti cijena.
Takva neizvjesnost mogla bi potaknuti kritične industrije da svoju proizvodnju premjeste u druge zemlje, odnoseći pritom i radna mjesta. Njemačka se zbog toga, smatraju kritičari, mora vratiti nuklearnoj energiji, barem ako postupno želi izbaciti iz upotrebe fosilna goriva.
Njemačka vlada, međutim, tvrdi suprotno. Zahvaljujući europskoj integriranoj električnoj mreži zemlja može uvoziti energiju kada je potrebno, a da pritom ostane i neto izvoznik.
Novotny podsjeća da se zemlja uspješno oslobodila svoje velike ovisnosti o ruskom plinu - sada uvozi svega 10 posto - a kućanstva su smanjila potrošnju za 16 posto. Nijemci sada pripremaju i zakon koji će regulirati pitanje grijanja kućanstava, a koji će građane obvezati da - uz vladine subvencije - u određenom roku poboljšaju učinkovitost svojih energetskih sustava. Nešto slično priprema se i za poduzetnike.
Proizvodnja mikročipova
"Nijemci jako ubrzavaju energetsku tranziciju i cijena za to će naravno biti plaćena u obliku rasta javnog duga. Ali, otvorili su prostor jačanja vojne industrije tako da se tu otvara čitav niz novih radnih mjesta i vojna industrija povećava svoje učešće u BDP-u što će kompenzirati pad proizvodnje u energetski intenzivnim industrijama kao što je keramička industrija", kaže Novotny.
Podsjeća da njemačka vlada u okolici Dresdena financira i izgradnju četiri tvornice mikročipova, kako bi ublažila ovisnost o uvozu iz Kine. Dresden će tako do 2025. postati najveće središte za proizvodnju mikročipova u Europi, a Europska komisija već je odobrila više milijardi eura vrijednu intervenciju njemačke vlade, kojom bi se ulagače potaknulo na proizvodnju mikročipova.
Utjecaj na Hrvatsku
Jedna industrija ipak trpi pad, a to je građevinski sektor na koji značajno utječu odluke Europske središnje banke (ESB) da povećava referentne kamatne stope s ciljem obuzdavanja inflacije.
"Njemački građevinski sektor je brzo reagirao na rast kamatnih stopa ESB-a. Stope kredita su narasle s 0,25 posto na praktično pet posto u roku šest mjeseci, što je izazvalo pad potražnje za stanovima i pad u građevinski radovima", kaže Novotny.
To će se, dodaje, negativno odraziti na hrvatsku drvno-prerađivačku industriju koja je navikla na veliku potražnju iz Njemačke, u kontekstu stanogradnje, a drugi sektor u kojem već osjećamo promjene koje se događaju u njemačkom gospodarstvu je turizam.
"Kada imate tako veliku zemlju, kada postoji BDP koji je dvostruko veći od EU prosjeka, samo je pitanje kako ćete kućanstva orijentirati na veću potrošnju. Potrošnja kućanstava je smanjena u energetici i turizmu - više od 40 posto Nijemaca ostalo je doma - smanjena su ulaganja u stanogradnju, ali je povećana svakodnevna potrošnja. Restorani su puni, svakodnevna hrana je još uvijek relativno jeftina, povećana je proizvodnja hrane radi velike potražnje u ugostiteljstvu", kaže Novotny pojašnjavajući da je upravo takav zaokret, po uzoru na Italiju, ono što pomaže njemačkoj ekonomiji.
Za razliku od toga, dodaje, mi u Hrvatskoj smo "zarobljenici visokih cijena i nedovoljne proizvodnje hrane".
"Hrvatska uvozi skoro pola potreba za hranom, što u Njemačkoj nije sučaj, oni imaju veliku proizvodnju. Njima je bio zadatak pad uvoza iz Kine zamijeniti domaćom potrošnjom, oni su općenito štedljivi, ne sjede po kafićima, nego su restorani puni i tu se stvara potražnja, kao u Italiji, što drži talijansku ekonomiju - uslužni tercijarni sektor koji potiče sekundarni, prehrambenu industriju, i primarni sektor", pojašnjava ekonomist.
'Čemu služi Fina?'
Komentirajući kako bi se eventualna dijagnoza 'bolesnika Europe' dodatno mogla odraziti na hrvatsko gospodarstvo, Novotny kaže da uspješnost gospodarstva odnosno opstanak uspješnog gospodarstva ne ovisi o veličini zemlje.
Navodi za primjer Austriju koja ima niz svjetski orijentiranih industrija i gospodarstvo koje se temelji na inovativnosti te Sloveniju koja ima razvijenu autoindustriju. Hrvatska je, kaže Novotny, tek ulaskom u EU, a sada i eurozonu, prihvatila model tržišne ekonomije.
"Do tada, imamo čitav niz propisa nerazumljivih inozemnim investitorima. I Slovenija i Hrvatska imale su Službu družbenega knjigovodstva (SDK) ili kod nas Finu. Slovenija je SDK ukinula 1994., mi Finu nismo. Čemu služi Fina? Trajne blokade žiro računa ne postoje nigdje u tim zemljama, tamo firma mora završiti u stečaju, a fizička osoba u privatnom stečaju. Mi imamo te instrumente, ali ih ne koristimo. Hrvatska nije institucionalno razvijena. Sad tek nakon ulaska u EU monetarno područje postajemo zanimljivi investitorima", zaključuje.
Ukratko, u Hrvatskoj manje moramo strahovati od toga kako će se problemi njemačkog gospodarstva preliti na nas, a više radi već poznatih internih problema. Nijemci, s druge strane, imaju samo jedan konkretan problem - strah od stagnacije radi nedostatka radne snage.
