Dana 13. studenog 2024. s minhenskog je aerodroma „Franz Josef Strauß" u smjeru jugoistoka poletio jedan charter-avion. Odredište je bio Zagreb. Na listi putnika je bilo 15 imena. Radilo se o državljanima Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana. Među njima je i bila i jedna osoba koja je u Bavarskoj pravomoćno osuđena zbog „višestrukog ilegalnog ulaska" u Saveznu Republiku Njemačku, piše Srećko Matić za Deutsche Welle.
Pod budnim okom njemačkih policajaca u Zagreb je tako, samo tim letom, prebačeno 15 ljudi koje su vlasti Savezne Republike vratile u Hrvatsku u skladu s Uredbom Dublin III.
Tom se Uredbom definira da je za nekog konkretnog tražitelja azila nadležna ona zemlja članica Europske unije u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU-a, odnosno tamo gdje je i prvi put bila registrirana.
'Krcat' let prema Zagrebu
Let iz Münchena za Zagreb nije bio tajan. Bavarske vlasti su o njemu obavijestile javnost pismenim priopćenjem. Baš kao što su objavile informacije i o drugim "mjerama povratka” – na primjer u Rumunjsku, Gruziju, Albaniju, Moldaviju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju ili na Kosovo.
Sredinom lipnja (13.6.2024.) je jedan takav „Dublin-let" organiziran i iz Stuttgarta. Tada je službeno potvrđeno kako je on bio „krcat" – u Zagreb je njime, između ostaloga, prebačena i jedna osoba protiv koje je u Bavarskoj bio pokrenut istražni postupak zbog sumnje u ekstremističko djelovanje. Taj strani državljanin je izravno iz istražnog zatvora bio prebačen na aerodrom u Stuttgartu, odnosno vraćen u Republiku Hrvatsku.
Njemačke vlasti ubuduće žele povećati broj takvih letova prema inozemnim destinacijama, ne samo prema Hrvatskoj. Savezna Republika želi naime pojačati tempo protjerivanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu. Nijemci su u 2023. u skladu s Dublinom III htjeli deportirati 74.622 osobe u druge zemlje EU-a.
Najviše zahtjeva za preuzimanjem tražitelja azila Nijemci su u prošloj godini poslali Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749) – u većini slučajeva još uvijek bez uspjeha. Iako su doduše druge zemlje EU-a pristale na preuzimanje oko 55 tisuća tih „Dublin-slučajeva", u cijeloj 2023. iz Njemačke je u njih deportirano samo 5.053 ljudi, potvrdio je Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF).
U prvoj polovici 2024. Njemačka je, po navodima BAMF-a, drugim članicama EU-a poslala zahtjeve za prihvatom oko 40.000 migranata. U 25.000 slučajeve one su pristale na prihvat tih osoba. U praksi je u prva dva kvartala tekuće godine deportirano samo oko 3.500 osoba.
Italija ne prihvaća migrante
Italija se primjerice generalno protivi prihvatu osoba deportiranih iz Njemačke, a Rim očigledno ne želi mijenjati taj kurs do stupanja na snagu novog Pakta EU-a o migracijama i azilu 2026. Njegov cilj je bolja zaštita (često) previše propusnih vanjskih granica Unija.
Hrvatske vlasti su po tom pitanju očito kooperativnije od talijanskih. O povratku azilanata u Hrvatsku je primjerice u nekoliko navrata bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann (CSU) razgovarao sa svojim hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem (HDZ).
Na sastanku u Münchenu 29. kolovoza ove godine njih dvojica su se tako složili kako je potreban „zaokret po pitanju ilegalnih migracija". Izrazili su tada zabrinutost oko migracijskih kretanja na takozvanoj „Balkanskoj ruti", a Herrmann je pozdravio „konzekventne hrvatske napore oko osiguranja vanjske granice EU-a".
U tom konzekventnom osiguranje šengenske granice hrvatska policija je, kako su različiti međunarodni akteri dokumentirali u više navrata, prakticirala i ilegalne push-backove, odnosno nasilno preko granice u smjeru BiH tjerala one migrante koji su na iregularan način (a ne preko službenih graničnih punktova) stupili na tlo RH.
Jedna od tema na susretu Herrmanna i Božinovića ovo ljeto su bile i deportacije na temelju Uredbe Dublin III. Bavarski šef policije najavio je tada „intenziviranje suradnje", a pod dojmom stravičnog napada u Solingenu (koji se dogodio samo nekoliko dana ranije) pozvao i saveznu vladu da optimizira praksu deportacije odbijenih tražitelja azila – i u druge zemlje EU-a, ali i zemlje poput Afganistana ili Sirije.
Što kažu podaci iz Bavarske?
DW je upravo na primjeru Bavarske, prve savezne zemlje na „udaru" s tzv. „Balkanske rute", istražio koliko se odbijenih azilanata i drugih osoba bez prava boravka u toj saveznoj zemlji doista vrati u Hrvatsku. Radi se o relativno malom broju ljudi.
Na naš upit, iz Bavarske službe za azil i povratak migranata nam je potvrđeno da su između 1. siječnja 2023. i 30. rujna 2024. Bavarci realizirali ukupno pet charter-letova u smjeru Hrvatske (dva leta u 2023., tri leta u 2024.) – pritom je iz Bavarske u Hrvatsku prebačena ukupno 21 osoba (2023: 10, 2024: 11). Na spomenutim letovima nisu bili samo odbijeni tražitelji azila i osobe bez regulirane dozvole boravka s područja Bavarske, već i iz nekih drugih saveznih zemalja.
Na području Bavarske se, po podacima od 31. listopada ove godine, nalazilo ukupno 25.646 osoba koje su iz raznih razloga već trebale napustiti tu saveznu zemlju. Među njima je i 460 državljana Republike Hrvatske – radi se na primjer o osobama koje su pravomoćno osuđene na zatvorsku kaznu ili članovima kriminalnih organizacija.
S obzirom na relativno mali broj realiziranih deportacija i nepoštivanje Dublina III u praksi, savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) je već koncem prošle godine najavio ofenzivu po pitanju vraćanja azilanata koji su bili registrirani u drugim članicama EU-a i koji su svejedno na koncu nekako uspjeli doći u Njemačku. Scholz je tada obećao „deportacije u velikom stilu".
Nijemci žele drugačiju migracijsku politiku
Većina njemačkih građana je, kako su pokazale ankete, tražila radikalan zaokret u politici migracija i azila. A pod pritiskom jačanja desničarskih snaga, prije svega stranke AfD (Alternative za Njemačku), odnosno erozije povjerenja građana u saveznu vladu, semafor-koalicija je tada najavljivala puno veći broj deportacija onih osoba koje ionako nisu imale pravo zaštite u Njemačkoj.
Jedan od tih ljudi je i 26-godišnji Issa Al H. Sirijski državljanin se trenutačno nalazi u istražnom zatvoru, zbog sumnje da je 23. kolovoza ove godine nožem ubio troje ljudi u gradu Solingenu na zapadu Njemačke. U islamistički motiviranom atentatu je osam osoba tada bilo ozlijeđeno.
Issa H. zapravo nije smio biti u Njemačkoj. On je već prošle godine trebao biti prebačen u Bugarsku, također na temelju Dublina III. Sofija je tada izrazila spremnost da ga preuzme, ali je deportacija propala jer ga njemačke vlasti nisu uspjele pronaći.
Issa H. je u Njemačku stigao koncem 2022., te je podnio zahtjev za dodjelom azila. Njegov zahtjev uopće nije bio obrađen, zato što Njemačka ionako nije bila nadležna za njega – već Bugarska. Nakon toga se mladi Sirijac radikalizirao: odgovornost za atentat u Solingenu je naime preuzela „Islamska država" (IS).
Zakonska regulacija je u međuvremenu pooštrena, ali bez puno uspjeha. U prvih devet mjeseci ove godine, skoro 62 % planiranih deportacija (u članice EU-a ili treće zemlje poput Afganistana) na koncu nije bilo realizirano. U cijeloj 2023. „propalo" je 65,6 posto deportacija. Po navodima Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2023. iz Njemačke je deportirano ukupno 16.430 osoba (u zemlje EU-a ili treće zemlje).
Zašto deportacije ne uspijevaju?
Jedan od najčešćih razloga za neprovođenje deportacija je situacija u kojoj se pogođene osobe skrivaju od vlasti, zato što sudovi zabrane povratak u matičnu zemlju ili se let iz nekog razloga ne može provesti, na primjer iz zdravstvenih razloga.
U Njemačkoj po aktualnim podacima iz lipnja 2024. boravi 226.882 osoba sa statusom „ausreisepflichtig" – to su ljudi koji nemaju reguliranu dozvolu boravka i koji bi trebali napustiti Njemačku. Najveći dio čine odbijeni tražitelji azila – njih je 57 %, odnosno ukupno 128.355 osoba.
POGLEDAJTE VIDEO: Kombi s migrantima vozio krijumčar iz Sirije:
