Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) dočekala je jesenski val pandemije koronavirusa suočena s dva velika politička problema. Jedan se tiče njenih unutarnjih reformi, a drugi se tiče toga hoće li Joe Biden zaista, kako je i najavio, poništiti odluku svog prethodnika Donalda Trumpa kojom su Sjedinjene Američke Države izašle iz članstva u organizaciji. Sve se to događa uoči njihova redovnog gosišnjeg okupljanja koje je zakazano ovoga tjedna. Dodatno ih opterećuju i kritike iz cijelog svijeta kako nisu poduzeli dovoljno snažne mjere da obrane čitavu populaciju od pandemije, a s time se slaže i dio njihovih dužnosnika.
AP javlja kako su procurile snimke internih sastanaka s početka pandemije na kojima su neki vodeći znanstvenici epidemiološke pristupe nekih država opisali kao "nesretne laboratorije za proučavanje virusa" te mračne, makabrističke prostore za izučavanje koje mjere "rade", a koje ne. Iako bi Bidenova odluka, ako uopće do nje dođe, popravila financijsku sliku organizacije, njen značaj je diljem svijeta upitan, jer, kako smatraju kritičari, ona nema nikakve ovlasti narediti zemljama što da rade, niti provesti samostalne istrage. Zamjeraju im i suzdržanost oko sukobljavanja s članicama, zbog čega je, smatraju, pomoć zemljama u nevolji izostala, dok su financijski izdašne države činile uzastopne greške. Zaključuju kako je WHO propustio iskoristiti svoj autoritet kako bi spriječio države da donose štetne epidemiološke odluke.
"Moramo imati Svjetsku zdravstvenu organizaciju koja je hrabra i koristi svoje političke mogućnosti da imenuje i javno prozove one koji su odgovorni za ovako strašne posljedice. Ovo je njihova španjolska gripa. Kada šute dok druge zemlje rade velike pogreške, WHO podcjenjuje svoj utjecaj, a planet gori", rekla je profesorica međunarodnih odnosa s Queen Mary Universityja u Londonu, Sophie Harman.
Razmetanje stavovima bez političke moći
Zemlje poput Njemačke i Francuske već su predložile povećanje ovlasti WHO-a u trenucima javnozdravstvene krize. No, drugi smatraju da ne bi bilo pametno da se WHO razmeće svojim stavovima u situaciji dok nema jasnu političku moć.
Glasnogovornik WHO-a Farah Dakhlallah tvrdi da je od početka izbijanja epidemije organizacija bila, i bit će, "iskrena i otvorena za razgovor s vladama drugih zemalja". Dodao je kako su ponosni na svoj rad i umjerenost organizacije ka pronalaženju rješenja za spas ljudskih života. No, jedan od čelnih ljudi WHO-a, specijalist za hitna stanja Michael Ryan tvrdi da organizacija nije spremno odgovorila na pitanja medija o tome što i kako rade.
"WHO se ne uključuje u javne debate niti kritizira naše članice u javnosti. Pokušavamo raditi s drugim zemljama konstruktivno", istaknuo je. No, ipak, WHO je tijekom epidemije SARS-a 2003. godine zaprijetio zatvaranjem svog ureda u Kini, ako ta država ne prestane umanjivati brojeve oboljelih. Javno su prozvali Nigeriju zbog bojkotiranja cjepiva za dječju paralizu, a Tanzaniju za skrivanje informacija o oboljelima od ebole.
Osim političkih problema, kritike WHO-u stižu u nezgodno vrijeme, jer je organizacija ključan faktor pri nabavi i distribuciji cjepiva diljem svijeta, a posebno u siromašnim državama. SAD, Rusija i još nekolicina zemalja odbile su se uključiti u tu globalnu akciju, no u organizaciji se nadaju kako bi se to moglo uskoro promijeniti.
Sve je počelo s Kinom
No, problemi su započeli već nakon sastanka čelnika WHO-a Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, jer se čekalo mjesec dana da informacije o pandemiji dođu u javnost, a i tada je rečeno kako "Kina čini mnogo dobrih stvari koje usporavaju širenje virusa". U isto su vrijeme stručnjaci unutar WHO-a bili zabrinuti širenjem zaraze u Japanu, pogotovo na kruzerima, gdje se u jednom danu broj zaraženih na jednom brodu udvostručio, a tisuće su bile u karanteni.
WHO-ov voditelj tima za akutne događaje Thomas Grein kolege je izvijestio kako je organizacija raspravljala o pandemiji s japanskim stručnjacima, no nisu uspjeli dobiti mnogo informacija. No, znanstvenici su smatrali kako je ovo povijesna mogućnost da vide kako se virus zapravo širi, pa su poslali epidemiologa Kentara Iwatu na kruzer, a on se vratio s informacijama kako je stanje na bordu "potpuno kaotično".
"Već na prvom kruzeru bilo je jasno da stvari idu u krivom smjeru i WHO je trebao reagirati. Kada zemlje pogrešno reagiraju na javnozdravstvenu krizu, WHO im to mora reći", smatra Lawrence Gostin, direktor WHO-ovog Kolaborativnog centra za javnozdravstveno pravo i ljudska prava pri Sveučilištu u Georgetownu.
I sam Ghebreyesus je još 26. veljače dao naslutiti da WHO ne radi dobro, rekavši kako je epidemija pogodila jako mnogo zemalja, ali organizacija još ne može prikupiti sve potrebne podatke. Ništa se nije promijenilo niti kada je virus stigao u Europu, iako je on 8. ožujka tvitao kako "Italija poduzima čvrste i hrabre poteze za usporavanje virusa". Gostin smatra da je umjesto toga trebao izvijestiti javnost da organizacija ne dobiva tražene podatke. "Ako zemlje ne daju dovoljno epidemioloških i bioloških informacija, svijet je tada slijep, a to ne možemo dopustiti", istaknuo je.
Na jednom od sastanaka u WHO-u se raspravljalo i o praksi zapadnih zemalja da gomilaju zalihe medicinskih potrepština. Raspravljalo se i o masovnim okupljanjima tijekom lockdowna u Velikoj Britaniji, a povela se rasprava i o imunitetu krda.
"Da bi se to dogodilo, stotine i tisuće će se zaraziti i bit će mnogo umrlih. Milijuni će biti zaraženi", rekao je Ryan, ali i zaključio kako bi različiti pristupi zemalja mogli dati dobar uvid u ponašanje virusa i najkvalitetnije epidemiološke metode: "To bi bila masovna ekološka studija. To je mračno, ali je realno", dodao je.
Naposljetku je zaključeno kako ovo nije eksperiment. "Sa sljedećim valom pandemije postajemo svjesni da je vrijeme tihe diplomacije iza nas", zaključio je Ryan.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
