Požar u centru za registraciju vozila u Zvečanu u noći na subotu novi je incident na sjeveru Kosova gdje već šesti dan traje kriza vezana uz primjenu privremenih registracijskih oznaka za vozila iz Srbije, a RTS javlja da su dva vojna zrakoplova oko podneva nadlijetala prijelaz Jarinje.
Kosovski ministar unutarnjih poslova Xhelal Sveçla priopćio je u subotu da su nepoznate osobe zapalile u noći na subotu Centar za registraciju vozila u Zubinom Potoku, a da je ujedno izvršen napad i u Centru za civilnu registraciju u Zvečanu, te da je riječ o kaznenom djelu "s terorističkim elementima".
Premijer Kosova Albin Kurti rekao je da su napadi na centre za registraciju vozila u Zubinom Potoku i Zvečanu akcije koje je "potaknula Srbija", izvijestila je Radio-televizija Kosova (RTK), navodeći Kurtijevu objavu na Facebooku.
Premijer Kosova: 'Pojedinci napadaju našu državu'
Kurti je na toj društvenoj mreži napisao kako preliminarne istrage pokazuju da požar u zgradi Centra za registraciju vozila u Zubinom Potoku "nije slučajan".
Pojedinci ili grupe kriminalnim aktivnostima ugrožavaju vladavinu prava, napadaju našu državu i remete mir, ocijenio je Kurti. "Njih jasno ohrabruje i podržava Srbija, točnije tamošnji autokratski režim".
On je pozvao građane, posebno "sjeverno od Ibra, bilo da su Srbi, Albanci, Bošnjaci ili Romi, da ostanu mirni i surađuju s kosovskim institucijama".
Na sjeveru Kosova u tijeku je peti dan blokade cesta kod prijelaza Jarinje i Brnjak zbog odluke kosovske vlade o uvođenju probnih tablica s oznakom RKS za vozila sa srpskim registarskim oznakama.
Beograd traži povlačenje kosovske policije
Beograd se toj uredbi oštro protivi smatrajući je kršenjem Briselskog sporazuma iz 2013., dok su kosovski Srbi na sjeveru na graničnom prijelazu postavili šatore i počeli blokirati promet.
Službeni Beograd inzistira da se sa sjevera povuku specijalne postrojbe kosovske policije ROSU i time uvjetuje nastavak dijaloga s Prištinom i u tome ima potporu Kremlja. Rusija je 22. rujna izrazila zabrinutost zbog zaoštravanja situacije i zatražila povlačenje kosovske policije.
Istog dana šef eurodiplomacije Josep Borrell pozvao je na hitnu deeskalaciju na sjeveru Kosova i poručio da se "mora izbjeći svaka provokacija ili jednostrana akcija koja je u suprotnosti s interesima ljudi u regiji".
Uslijedio je skoro identičan apel NATO-a čija je glasnogovornica Oana Lungescu sintagmi "za hitnu deeskalaciju" dodala i poziv Beogradu i Prištini "na suzdržanost, izbjegavanje jednostranih akcija i povratak dijalogu", naglasivši da mandat međunarodnih snaga (KFOR) ostaje osiguranje sigurnog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice na Kosovu.
I šef misije UN-a na Kosovu (UNMIK) Zahir Tanin pridružio se međunarodnim partnerima u pozivu objema stranama da riješe sporna pitanja "kroz uspostavljene mehanizme dijaloga", u znak podrške slobodnom kretanju ljudi i roba i u interesu stanovništva, uz upozorenje da "jednostrane akcije nose opasnost od eskalacije i da se moraju izbjegavati u interesu mira, sigurnosti i sigurnosti stanovništva".
Zrakoplovi VS-a nadlijetali prijelaz Jarinje
Dva borbena zrakoplova Vojske Srbije u subotu su oko podneva u dva navrata nadlijetala prijelaz Jarinje, javio je reporter RTS-a, navodeći da je pojavljivanje zrakoplova "izmamilo pljesak okupljenih koji su uzvikivali 'Srbija, Srbija'".
Već u petak helikopteri Vojske Srbije su nadlijetali zonu iznad prijelaza Jarinje što su dužnosnici u Beogradu nazvali "redovnim aktivnostima".
"Srbija ima pravo helikopterima nadlijetati svaki dio svog teritorija do administrativne linije i to su naše redovne aktivnosti. Naravno da je sada naš interes dodatno pojačan za taj prostor i da nas brine što naoružani ljudi stoje preko puta nenaoružanih civila", rekao je u subotu za TV Prva ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin.
On je istaknuo da je "za mir potrebno bar dvoje" i da "nema alternative razgovorima, dok je za rat i sukob dovoljna jedna budala", koju, kako je ocijenio, "Srbija u ovoj situaciji ima s druge strane u Prištini".
Vulin je, ukazavši da Priština ne poštuje Briselski sporazum potpisan u travnju 2013. pod pokroviteljstvom Europske unije, rekao kako se "postavlja pitanje ima li EU uopće ikakvu vjerodostojnost da nastavi s razgovorima, te može li biti pokrovitelj tih razgovora (Beograda i Prištine) ako se njen potpis ne poštuje ili ako ga ona sama ne poštuje".
