Ima li itko šanse protiv Vladimira Putina ili je doista nedodirljiv? Naš vanjskopolitički reporter Petar Panjkota analizirao je situaciju oko predsjedničkih izbora u Rusiji.
Za početak, nemojmo se zavaravati, ovo što se danas događa u Rusiji nisu normalni, demokratski izbori kakve mi poznajemo.
U ogromnoj zemlji od 11 vremenskih zona niti ima dovoljno niti ima potpuno nezavisnih promatrača, već smo danas vidjeli neke snimke punjenja glasačkih kutija listićima na što nitko ne reagira.
Protukandidati Putinu su mahom već uobičajena lica koja su tu tek toliko da stvore dojam izbornog natjecanja, recimo, na izborima 2012. glavni mu je protukandidat bio oligarh Mihail Prokorov, vlasnik košarkaškog kluba Brooklyn Nets koji se kandidirao gotovo iz zabave, sada je to, vidjeli smo je, Ksenija Sobčak, kći Putinova bivšeg šefa kojoj je sam Putin navodno kum, protiv njega nije u kampanji rekla ni riječi.
Možda je najbolji komentar danas na Twitteru dao Gari Kasparov, šahovski velemajstor i jedan od najglasnijih kritičara Putina u svijetu - on je napisao da su izbori farsa koja u Putinovoj Rusiji ne znače ništa osim prolaznosti vremena, te da ga svjetski vođe ne bi trebali nazivali i čestitati mu na "pobjedi".
Kako je taj bivši činovnik KGB-a došao do statusa da se gotovo može reći Rusija je jednako Putin?
Putin je na vlast došao nakon Borisa Jeljcina, prvog predsjednika samostalne Rusije nakon sloma Sovjetskog saveza, za čije je vlasti tijekom 90-ih Rusija propala - malobrojni oligarsi su se nezamislivo bogatili dok je većina stanovništva drastično osiromašila i zemlja je u konačnici bankrotirala.
S dolaskom Putina taj kaos je prestao - Rusija se ekonomski oporavila, postala je ponovno faktor na međunarodnoj sceni, ali na način da je Putin pod svoju kontrolu stavio sve - i vojsku, i sudove, i obavještajni sustav, parlament, pa čak i oporbu, o financijama da ne govorimo.
Isto tako, mediji su posve pod njegovom kontrolom, već se godinama svakodnevno provodi propaganda u kojoj se Rusima Putina predstavlja kao nekog poluboga koji jaše konje, igra hokej, roni, lovi ribu, koji je ukratko svemoguć.
I još jedna stvar, Putin je uspio demonizirati Zapad u očima Rusa kao u vrijeme Hladnog rata - i aneksiju Krima i ruske akcije u Siriji, sve se prikazuje kao fantastičan Putinov uspjeh, na koje onda zli Zapad odgovara sankcijama. Čak i ovaj zadnji slučaj diplomatskog rata s Velikom Britanijom oko trovanja bivšeg ruskog špijuna, Putina je u domaćoj javnosti prikazao kao lidera koji prkosi neutemeljenim optužbama.
Odnosi Rusije i Zapada u posljednje vrijeme nalikuju dosta na odnose iz vremena Hladnog rata, pritom je najzanimljiviji odnos prema SAD-u?
Da, za Sjedinjene Države se godinama govorilo kako su utjecale ili utječu na izbore diljem svijeta, a sada se to prvi put događa njima - u Americi još traje istraga o umiješanosti Rusije u predsjedničke izbore 2016., sve američke sigurnosne agencije, od FBI-a do CIA-e, čak i pod vodstvom ljudi koje je sam Donald Trump postavio, slažu se da je Putinova Rusija provela specijalnu operaciju na tim izborima, možda i u dovoljnoj mjeri da pomogne Trumpovoj pobjedi. Trump, naravno, stalno tvrdi suprotno, ali zanimljivo je da, za razliku od mnogih drugih svjetskih lidera prema kojima ne štedi i neutemeljene kritike, Putina i Rusiju nikada izravno ne napada.
Kako se Hrvatska pozicionirala prema Vladimiru Putinu?
Kolinda Grabar Kitarović lani je bila među rijetkim državnicima koja se u istoj godini susrela i s Donaldom Trumpom i sa Vladimirom Putinom. S obzirom da smo mala zemlja, moglo bi se reći kako je dobro što se itko iz našeg državnog vrha uopće susreće s liderima glavnih svjetskih sila, ali pitanje je isto tako daje li predsjednica svojim posjetom Putinu legitimitet kao državniku u ime hrvatske države, iako kao što smo rekli, po mnogočemu njegova Rusija nije demokratska i slobodna zemlja, nego autokracija. U svakom slučaju, kakva god bila odluka Sberbanke u pregovorima oko Agrokora, prema kojoj Agrokor ima više od milijardu eura potraživanja, sigurno je da će tu odluku, ako je već neće sam donijeti, svakako amenovati Vladimir Putin.
Pobijedi li, ostaje na vlasti do 2024. kada će imati 72 godine. Može li i duže?
Zasad, ne može, u tome ga priječi Ustav, ali znamo da je nakon prva dva predsjednička mandata Putin jedan proveo kao premijer, a predsjednik Medvjedev je bio njegova lutka na koncu, da bi se potom opet kandidirao. Sada bi mogao, kao Ši Đinping, predsjednik Kine, iz Ustava jednostavno izbaciti odredbu koja ograničava broj mandata. Neki pak spominju da bi se Putin mogao povući prije isteka ovog mandata i dati vlast nekom mlađem u koga ima povjerenja. No, takav se, barem zasad nigdje ne vidi.
