Dan nakon što je Gazprom poručio da smanjuje isporuke plinovodom Sjeverni tok za oko 40 posto, ruski državni energetski div priopćio je da dodatno smanjuje svoje dnevne isporuke tim plinovodom za trećinu, ukupno za 60 posto, kako izvještava Bloomberg. Ta ruska energetska tvrtka kao razlog smanjenja isporuka navela je radove na "popravku" kompresorskih jedinica njemačke tvrtke Siemens, koje su ključne za funkcioniranje plinovoda, no Berlin je odbacio taj izgovor.
Strategija uznemiravanja i nabijanja cijena
Gazpromov potez je "politička odluka, a ne tehnički opravdana odluka", rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck na tiskovnoj konferenciji. Habeck kaže da potez u srijedu u smjeru daljnjeg smanjenja isporuke pokazuje "da je to očito strategija uznemiravanja i izazivanja povećanja cijena", ali da je sigurnost opskrbe za sada zajamčena.
Talijanski energetski div Eni zasebno je objavio kako ga je Gazprom obavijestio da smanjuje svoje isporuke plina za 15 posto u srijedu, bez objašnjenja. Moskva je tako izvršila još veći pritisak na ionako prenapregnuta europska energetska tržišta, uzrokujući porast cijena plina za više od 25 posto.
Gazprom je u utorak priopćio kako kašnjenje u povratku komponenti znači da su samo tri jedinice za pumpanje plina trenutačno u funkciji u kompresijskoj stanici Portovaja u blizini ruskog grada Viborga, gdje plinovod počinje. Siemens je u utorak priopćio da je jedna turbina koja je poslana na popravak ostala nasukana u Kanadi zbog sankcija Ottawe, koje zabranjuju tehničke usluge ruskoj naftnoj i plinskoj industriji. Habeck je istaknuo kako je Njemačka svjesna potrebe servisiranja plinovoda Sjeverni tok, ali je dodao da "prvi niz radova održavanja, gdje bi to bilo relevantno, neće doći na red do jeseni". Istodobno, ti radovi ne bi mogli opravdati smanjenje "do 40 posto", rekao je Habeck.
Njemačka je pratila utjecaj na tržište plina, ali "nije bilo problema s opskrbom u Njemačkoj", rekao je Habeck. Naglasio je da je štednja energije "dnevno pravilo" te da je Njemačka spremna "posegnuti za vladinim mjerama, ako bude potrebno". Od početka rata u Ukrajini europske zemlje pokušavaju smanjiti svoje oslanjanje na uvoz iz Rusije, ali su podijeljene oko toga koliko brzo uvesti embargo na plin.
Traže se drugi izvori, ali to traje
U utrci za alternativnim izvorima energije, Europska unija potpisala je u srijedu plinske sporazume s Egiptom i Izraelom tijekom posjeta šefice Europske komisije Ursule von der Leyen Kairu. Poljskoj, Bugarskoj, Finskoj i Nizozemskoj obustavljene su isporuke plina nakon što su odbili ruski zahtjev da sve "neprijateljske" zemlje plaćaju prirodni plin u rubljima, kao odgovor na niz zapadnih sankcija uvedenih Kremlju zbog invazije na Ukrajinu.
Eni je u svibnju objavio da je otvorio račune u eurima i rubljima za plaćanje ruskog plina, čime je udovoljio zahtjevima Moskve, ali je inzistirao na tome da je taj korak poduzet u skladu sa sankcijama, prenosi RFI.
Energija kao oružje
Rusija je tako još pojačala strategiju korištenja energije kao oružja daljnjim smanjenjem isporuke prirodnog plina putem svog najvećeg plinovoda u Europu, navodi Bloomberg. "Industrija se mora pripremiti za nultu količinu ruskog plina", kaže Thierry Bros, bivši energetski analitičar i profesor na Pariškom institutu za političke studije. "Tvrtke iz EU koje su prihvatile promijenjeni ugovor kako bi nastavile primati plin, sada bi trebale shvatiti da politički diktati iz Kremlja mogu doći bilo kada".
