Do sada je Republika Moldavija slovila kao siguran kandidat za potpisivanje Sporazuma o prodruživanju EU-u. I to unatoč krizi oko Pridnjestrovlja, samoproglašene, ali nepriznate republike koja sve glasnije traži pripajanje Ruskoj federaciji. Bilo je planirano da se Sporazum potpiše ovoga ljeta, ali sada je to upitno. Između ostalog zato, jer Putin pušta zemlju smještenu između Rumunjske i Ukrajine da osjeti koliko je ovisna o Rusiji, piše Deutsche Welle.
Važnija im Rusija nego EU
U rujnu 2013. je ograničio uvoz vina iz Moldavije. Kratko nakon toga je odbio dozvoliti 20.000 od ukupno pola milijuna moldavskih gastarbajtera ulazak u Rusiju. A sada slijedi i treća faza pokušaja ucjene kako bi se spriječilo potpisivanje sporazuma s EU-om: od veljače Gagauzi, etnička manjina u Moldaviji, treniraju pobunu protiv ovog koraka jer su im, 100 kilometara udaljenima od glavnog grada Kišinjeva, važnije gospodarske veze s Rusijom nego trgovinski partneri u Europskoj uniji.
Srce ustanka protiv sporazuma s EU-om je inače uspavani gradić Komrat, administrativno središte pokrajine Gagauzije s 23 tisuće žitelja. Potaknuo ga je Mihail Formuzal. On, kao i gotovo svi stanovnici ove pokrajine, pripada etničkoj skupini Gagauza koja broji oko 160.000 članova i njihov je baškan, poglavar. Pokrajinom ova rusko-pravoslavna manjina turskog porijekla upravlja uglavnom autonomno - samo su pravosuđe, vanjska i sigurnosna politika pod nadležnošću moldavske države.
U veljači je bivši major sovjetske vojske Formuzal svoje sljedbenike referendumom pozvao na barikade u borbi protiv Sporazuma o pridruživanju Uniji. Njegovi argumenti su da bi on poremetio gospodarsku ravnotežu i ugrozio autonomiju Gagauzije. Nikoga nije iznenadilo da se 98,5 posto od 70.000 Gagauza koji su izašli na referendum, izjasnilo protiv trgovinskog povezivanja s EU-om i za ulazak u Putinovu uniju slobodne trgovine.
Komunisti protiv Sporazuma s EU-om
Formuzalov referendum koji na prvi pogled ima samo simboličko značenje krije u sebi vrlo eksplozivan potenicijal. Jer Gagauzi su glasali i za otcjepljenje od Republike Moldavije u slučaju da parlament u Kišinevu doista da zeleno svjetlo potpisivanju Sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom. Suverenitet Moldavije je ionako ugrožen, naglašava Formuzal, otkad rumunjskih predsjednik Bašesku sasvim otvoreno traži ponovno ujedinjenje Moldavije i Rumunjske.
Na jesen će se u Moldaviji birati novi parlament. Prema rezultatima anketa, izgledna je pobjeda komunista. A Inna Šapuk, zastupnica komunista u parlamentu kaže: "Moldavci nisu glupi. Oni vide na televiziji kako se pod zastavom EU-a vodi antidemokratska politika. Mi želimo pokazati koje prednosti ima carinska unija s Rusijom." Prvi službeni čin koji najavljuje u slučaju da dođe na vlast: poništiti Sporazum o pridruživanju EU-u - ako on uopće bude potpisan.
http://www.dw.de/moldavija-na-putu-u-putinovu-carinsku-uniju/a-17504163
