Makar je u Njemačkoj jedna jedina divlja svinja bila žrtvom svinjske kuge, Južna Koreja je zabranila uvoz njemačke svinjetine. Sad su to učinili i Kina i Japan. Njemački uzgajivači užurbano pokušavaju naći rješenje, piše DW.
Uništavaju se i pošiljke koje su na putu
Već kad je prošlog četvrtka (10.rujna) Južna Koreja proglasila zabranu uvoza svinjetine iz Njemačke, ovdašnji uzgajivači već su slutili zlo. Jer već onda je bilo jasno kako će se na sličan korak odlučiti i Kina. I njemačko ministarstvo gospodarstva je pokušalo odvratiti Kineze od takve mjere, podsjećajući ih kako se za sad radi tek o jednoj jedinoj divljoj svinji koja je postala žrtva afričke svinjske kuge.
Ali intervencija nije pomogla: od subote je i kineska carina objavila kako je zabranjen uvoz svinjetine iz Njemačke. Sve pošiljke svinjskog ili mesa divlje svinje koje se još nalaze u transportu moraju biti uništene ili vraćene u ishodišnu luku. Sve pošiljke koje su već stigle u Kinu moraju biti dodatno provjerene prije nego što ih se pusti na tržište, piše u priopćenju.
Zapravo, to neće biti osobito mnogo pošiljki jer njemački proizvođači veoma brzo nisu niti smjeli izvoziti svinjetinu: već nakon prvog slučaja se više nisu izdavali veterinarski certifikati za svinjetinu bez kojih i izvoz nije moguć.
U međuvremenu je i Japan zabranio uvoz proizvoda od svinjskog mesa iz Njemačke.
Najviše njemačke svinjetine - u Europu
Daleko najviše njemačke svinjetine koja odlazi u izvoz, stiže u druge zemlje EU-a - to je oko 70%. Ali u Kinu odlazi oko 17%, u Južnu Koreju oko 4%. Zapravo se u Kinu izvozi sve više njemačke svinjetine - upravo zbog svinjske kuge koja već dulje hara Kinom. Tamo je već uginulo ili je prisilno zaklano više od 100 milijuna životinja tako da su Kinezi prisiljeni uvoziti velike količine svinjetine.
Ipak, europski potrošači ne bi trebali strahovati od svinjetine iz Njemačke: među članicama se eventualno ograničenje odnosi samo na određenu regiju u kojoj postoji opasnost od bolesti, iz drugih dijelova te države je izvoz i dalje moguć.
Takav, regionalni sporazum se Interesnoj zajednici uzgajivača svinjetine u Njemačkoj (ISN) čini rješenjem i za izvoz u zemlje Azije. Kinezima očito treba svinjetine pa bi takvi fleksibilni propisi "možda bili mogući" i s Kinezima, kaže direktor Zajednice Torsten Staak za agenciju DPA.
Nekakvo rješenje bismo što prije htjeli vidjeti i u Udruzi njemačke mesne industrije. Osim akutne borbe protiv zaraze je potrebno "najbrže moguće postići sporazume s trećim zemljama za ponovno otvaranje trgovine svinjetinom", apeliraju u toj industriji.
Njemačka svinjetina je tražena
Jer Njemačka proizvodi kudikamo više mesa nego što joj treba za domaću potrošnju: u 2019. je u ovoj zemlji zaklano oko 60 milijuna svinja, goveda, ovaca, koza i konja. Ako se tome doda još i perad, ovdašnji uzgajivači proizvode oko osam milijuna tona mesa. S druge strane, njemačka svinjetina se traži na svjetskom tržištu: Njemačka je na trećem mjestu po izvozu svinjetine, odmah nakon Španjolske i SAD-a.
Upravo zbog svinjske kuge na domaćem tržištu se Kina uspela na prvo mjesto po uvozu njemačke svinjetine, prije toga je to bila Italija. No uvjeti u njemačkoj mesoprerađivačkoj industriji su daleko od idealnih: još početkom ljeta je na naslovnice došao najveći mesoprerađivački koncern Tönnies koji drži oko 30% ovdašnjeg tržišta, ali čije klaonice su postale žarište epidemije korone jer i zaposlenici žive i rade u užasnim uvjetima. Samo u glavnom pogonu te tvrtke u Rheda-Wiedenbrücku se kolje i tranšira oko 20.000 svinja dnevno.
