Spuštanje hrvatske zastave obilježilo je i završetak sudjelovanja naših vojnika u NATO misiji "Odlučna potpora" u Afganistanu, za što se još u kampanji zalagao vrhovni zapovjednik Zoran Milanović.
Pripadnici 12. kontingenta uskoro bi se trebali vratiti u Hrvatsku iz najdugotrajnije misije u kojoj je od 2003. sudjelovalo gotovo pet i pol tisuća hrvatskih vojnika.
U tijeku su i prvi pregovori između afganistanske vlade i talibana nakon 19 godina.
Hrvatska zastava više se ne vijori među zemljama saveznicama u kampu Marmal na sjeveru Afganistana. Misija Odlučna potpora ostaje bez hrvatskih vojnika. Mogućnost najavljena kada je 12. kontingent proljetos odlazio u Afganistan u međuvremenu je postala stvarnost.
"To je prije svega politička odluka. Mi kao vojnici smo spremni izvršiti zadaće koje se pred nas postave, a o tome koji će kontingent zatvoriti misiju uopće ne razmišljamo", kazao je još u ožujku brigadir Ivica Matanović, zapovjednik 12. hrvatskog kontingenta.
Da će politička odluka biti okončanje hrvatske prisutnosti u Afganistanu, aktualni predsjednik dao je naslutiti još lani, kada se dogodila prva, srećom i jedina pogibija hrvatskog vojnika. Skupnik Josip Briški poginuo je u napadu na vojni konvoj. Milanović je već i u kampanji govorio da ondje nemamo što raditi.
"Mi smo ipak tu samo jedan mali šarafić. Niti strateški, niti taktički, niti u bilo kojem drugom pogledu, naša vojska od toga nema duboke koristi. Hrvatska i dalje ima 100 vojnika u Afganistanu da bi se imao tko fotografirati s njima", tako je u kampanji govorio Milanović.
Milanovićeva prethodnica Kolinda Grabar Kitarović više je puta odlazila u Afganistan u posjet hrvatskim vojnicima.
Od 2003. kada su prvi hrvatski vojnici otišli u Afganistan, ondje je u misiji bilo 5722 vojnika, za što je iz proračuna do danas izdvojeno čak dvije milijarde i 265 milijuna kuna.
Milanović u Afganistan očito neće, a izgleda da neće ni vrhovni zapovjednik vojske predvodnice misije. Od subote u Kataru traju prvi izravni pregovori afganistanske vlade i talibana nakon 19 godina. Američka strana posreduje, Donald Trump mnogo očekuje.
"Pregovori su rezultat smjelog diplomatskog napora moje administracije posljednjih mjeseci i godina. Sjedinjene Države igrat će važnu ulogu u okupljanju strana kako bi okončale desetljećima dugi rat. To traje gotovo 20 godina, puno prije nego što sam se ja uključio, mogu vam to reći", izjavio je Trump.
Na ulicama glavnog grada Afganistana nitko više ni ne zna kako izgleda mir. Od više od sto tisuća žrtava rata mnogo ih je ubijeno baš ovdje u brojnim bombaškim napadima i obični ljudi ne vjeruju u uspjeh pregovora.
"Političari nikada nisu radili za dobrobit naših ljudi, nisu učinili ništa da nas izvuku iz ovog četiri desetljeća dugog rata. Zato nemamo nikakva očekivanja od ovih pregovora", smatra stanovni Kabula Abdul Waheed.
Još je krajem prošle godine Washington Post objavio veliko istraživanje temeljeno na više od 2000 dokumenata koje otkriva da je Amerika u jednom od najdužih ratova u njezinoj povijesti sudjelovala sa 750.000 vojnika i potrošeno oko bilijun dolara, a sam Afganistan sada je u gorem stanju nego što je ikada bio od početka američke intervencije.
