Dvojica uglednih ruskih ekonomista s visokom reputacijom na Zapadu napravili su analizu demografskih posljedica mobilizacije u Rusiji, prenosi Jutarnji list. Riječ je, naime, o Maksimu Mironovu i Olegu Itskhokiju, relativno mladim ekonomistima koji su uspjeli steći iskustvo na više ruskih i zapadnih prestižnih akademskih i poslovnih pozicija.
Ugledni ekonomisti krenuli su od pretpostavke kako će ciljana skupina za mobilizaciju u Rusiji pri prvom pozivu biti vrlo široka; oko dva-tri milijuna ljudi. Od toga broja očekuju novačenje 25 posto. Pri tome su Mironov i Itskhoki procijenili očekivane žrtve u prvih šest mjeseci među novim vojnim obveznicima na čak 60-70 posto – 15 do 20 posto ubijenih te 45-50 posto ranjenih. Ovu su procjenu bazirali na analizi dosadašnjih ratnih aktivnosti i potreba za zamjenom postojećih snaga u Ukrajini.
Utjecaj rata na rusku populaciju viši od pandemije
Dakle, na osnovi te procjene zaključuju da će ukupni utjecaj rata u Ukrajini na populaciju Rusije biti nekoliko puta viši od pandemije. Predviđaju i valove kriminala, osobito u prvom valu onih koji se vrate s bojišta. Drugi val će, prema njima, doći iz redova siročadi odrasle bez očeva stradalih u Ukrajini. Radi se o zapanjujućim gubicima od oko 175.000 u samo pola godine.
Ekonomisti procjenjuju da će broj stradalih među neiskusnim vojnim obveznicima biti puno viši zbog loših i ekstremno kratkih treninga, loše fizičke spreme te niske motiviranosti. Ako su originalne ruske trupe u Ukrajini pale na 55 posto snage, logično je pretpostaviti da će među novima mobiliziranima u šest mjeseci taj pad doseći 60-70 posto, prenosi Jutarnji.
Mironov i Itskhoki sabotaže kod novačenja vojnih obveznika, kao i bilo koji oblik izbjegavanja vojne službe, smatraju legitimnim i optimalnim na individualnoj razini, ali smatraju kako neće značajno utjecati na ukupni broj mobiliziranih.
Vodili su se logikom ekonomista
Mironov i Itskhoki ekonomisti su s dvogodišnjim iskustvom treninga iz vojnih institucija, ali kod donošenja zaključaka prvenstveno su se vodili logikom ekonomista. Upozorili su da kod donošenja zaključaka nema preciznih objavljenih podataka o ruskim snagama u Ukrajini, njihovim gubicima, niti su poznati točni planovi mobilizacije. Analizu su bazirali na najvjerojatnijim javno objavljenim podacima.
Kako tvrde u analizi, početkom rata u Ukrajini ruske trupe procijenjene su na oko 200.000. Od proljeća ruske vojne vlasti aktivno regrutiraju ruske vojne obveznike i stavljaju ih na kratkoročne ugovore kako bi nadomjestili ubijene i ranjene.
Ekonomski dvojac došao je do zaključka kako je od početka sukoba moralo biti regrutirano oko 150.000 ljudi, što pak znači da u novom valu mobilizacije Putinov režim mora zamijeniti sve skupa oko 350.000 ljudi. S obzirom na to da su na početku sukoba u Ukrajinu pretežito poslani profesionalci, sada se novače ljudi bez iskustva, što je populacija koja ima nekoliko puta višu stopu izbjegavanja vojne obveze, te se za 350.000 ljudi moraju poslati pozivi na adrese od 700.000 do milijun vojnih obveznika.
Iako su u ruskoj javnosti političari plasirali tezu kako novače 300.000 vojnika, ekonomisti Mironov i Itkshoki uvjereni su da taj broj mora biti puno viši. Ovaj je dvojac zaključio da Rusija godišnje može računati na 200.000 novaka iz bazena od oko dva milijuna ljudi starih 20-29 godina. S dizanjem dobne granice na 35 godina, dolazi se do brojke od tri milijuna ljudi.
