Jasmina Rose za DW objavila je kako razloge za Dodikovu sklonost referendumima novinar FAZ-a Michael Martens vidi u „približavanju izbora" ili Dodikovoj potrebi da „skrene pažnju s korupcijskih skandala". Rastuće ogorčenje bošnjačke većine u zemlji, ali i Zapada, pouzdano mu, kao "branitelju Srba", donosi glasove iz reda srpskog naroda, ali ono što Dodik sada radi ide i dalje od toga.
"Uspostava vlastitog pravosuđa, poreznog sustava, a možda čak i vojske RS predstavlja kršenje Ustava", konstatira FAZ i, budući da je 2022. izborna godina u BiH, osvrće se na godinama isprobanu Dodikovu „referendumsku retoriku".
Od 1998. do 2001. i od 2006. do 2010. Dodik je bio šef vlade u Republici Srpskoj (RS). Od 2010. do 2018. bio je predsjednik RS-a. "Nakon toga je postao jedan od tri predsjednika države BiH i vjerojatno će se opet kandidirati za tu dužnost – iako bi referendumom najradije odcijepio Republiku Srpsku od Bosne, odnosno ukinuo državu BiH", piše novinar FAZ-a. Kada je Crna Gora u svibnju 2006. referendumom povratila državnost izgubljenu 1918. i odcijepila se od Srbije, Dodik je ukazao da bi RS mogao krenuti suprotnim putem, raspisati referendum i pridružiti se Srbiji - ako „politička elita muslimanske većine u Sarajevu ne prestane tražiti ukidanje RS-a”.
Tada je, navodi se u članku FAZ-a, prestao i flert između SAD-a i EU-a s Dodikom, kojeg je Zapad ranije podržavao. Dodik je u RS-u u početku bio angažiran u borbi za vlast protiv stranke ratnog zločinca Radovana Karadžića (koji se u to vrijeme već skrivao, ali se još uvijek smatrao moćnim i utjecajnim).
Dodik: "BiH žele samo Zapad i bošnjačka većina"
Potom se citira Dodikova izjava koju je često koristio po kojoj "Bosnu i Hercegovinu žele samo Zapad i bošnjačka većina. "Za budućnost Bosne nije dovoljno da neki stranci žele ovu zemlju", rekao je Dodik 2008. u intervjuu za FAZ. Kada su bh. pravosudni organi 2009. godine vodili istragu protiv njega zbog korupcije, Dodik je to izjednačio s napadom na RS i ponovno uveo u igru referendum o odcjepljenju: "Ako netko ugrozi jasno definiranu poziciju RS-a u Bosni, nećemo imati drugog izbora."
Uslijedile su potom, kako se navodi u članku FAZ-a, Dodikove najave referenduma u siječnju 2010. i travnju 2011., kada je Skupština RS-a odlučila da se referendumom državnom pravosuđu BiH oduzmu ingerencije za RS. Zapravo, do toga nikada nije došlo, ali su "uzbuđene reakcije bile upravo ono što je Dodiku trebalo".
Povijest referenduma koji nabraja FAZ nastavlja se 2015., kada je Izetbegović kao član Predsjedništva BiH najavio ustavnu reformu, nakon čega je Dodik uzvratio prijetnjom referenduma o odcjepljenju najkasnije do 2017. godine. Također je potvrdio plan da se glasa o ukidanju nadležnosti Vrhovnog suda i Tužiteljstva BiH za RS, ali to se opet nije dogodilo.
A onda je u rujnu 2016. Dodik održao referendum. Uz izlaznost od 55 posto, 99,8 posto ljudi je glasalo za to da 9. siječnja bude "Dan Republike Srpske”. Referendum je održan sedam dana prije lokalnih izbora u RS-u i imao je željeni učinak jačanja Dodikove stranke. Međutim, budući da je u RS-u ignorirana odluka Ustavnog suda, kojom je referendum proglašen nezakonitim, i tamo se 9. siječnja nastavio slaviti kao "nacionalni praznik", SAD je u siječnju 2017. uveo sankcije Dodiku. EU se nije pridružio ovom koraku.
FAZ na kraju članka zaključuje kako bi oni, koji ocjenjuju Dodikove riječi i djela, „trebali uzeti u obzir dugu povijest najavljivanih prijetnji bosanskohercegovačkoj državnosti”, kao i da samo „Dodik zna koliko daleko je spreman ići ovaj put”.
