Njemačka kancelarka Angela Merkel vjerojatno će na izborima u nedjelju dobiti četvrti mandat, no tko će biti njezini budući partneri u vladi i kojim će smjerom Njemačka krenuti jako je neizvjesno, piše France Presse.
Čelnici njemačkih demokršćana, koja je na vlasti od 2005., ankete predviđaju sigurnu pobjedu, premda njezinoj stranci u zadnje vrijeme pomalo opada potpora.
Posljednje ankete uniji CDU/CSU daju 35 do 36 posto glasova, mnogo više nego socijaldemokratima Martina Schulza (22-23 posto), čija kampanja utemeljena na socijalnoj pravdi ne uspijeva mobilizirati birače u zemlji koja je ostvarila gotovo punu zaposlenost.
Pošto se 35 posto potpore neće pretvoriti u dovoljan broj zastupnika za samostalnu vladavinu, konzervativci Angele Merkel bit će prisiljeni potražiti jednog ili više partnera. To će donekle baciti sjenu na kancelarkin uspjeh i zakomplicirati formiranje vladajuće koalicije.
Izbori još nisu odlučeni
"Govorim svima da ovi izbori još nisu odlučeni", upozorila je Merkel u utorak u izjavi za RTL, očigledno zabrinuta zbog pada potpore njezinoj stranci u anketama, ističući da je "svaki glas važan".
Novi saziv Bundestaga bit će šarolik i u njemu će biti zastupljeno najmanje šest stranaka, što se nije dogodilo od 1990. godine.
Među njima bi trebali biti i radikalni ljevičari (Die Linke) i radikalni desničari iz nacionalističke i protuimigrantske Alternative za Njemačku (AfD), prve stranke te vrste koja se probila u parlament od 1945. Obje stranke trebale bi dobiti najmanje 10 posto glasova.
"Doista ne znamo kakvu ćemo imati vladu. Nakon glasanja u nedjelju slijedi politička neizvjesnost", rekao je Sudha David-Wilp, analitičar instituta Marshallov fond za Njemačku.
Budući da za CDU/CSU ne dolazi u obzir suradnja s AfD-om i radikalnom ljevicom, preostaje im ili nova velika koalicija sa socijaldemokratima, što sve veći dio biračkog tijela SPD-a ne želi, ili dogovor s liberalima (FDP) i Zelenima.
FDP, obnovljen desno orijentiranim programom nakon katastrofe na izborima 2013. kada je ostao bez mandata, tradicionalan je i prirodan saveznik konzervativaca, s kojima je vladao od 2009. do 2013. godine.
Problem je što FDP-ovih devet posto glasova neće Angeli Merkel osigurati potrebnu većinu, pa bi se mogla udružiti i sa Zelenima. Takva tročlana koalicija (tzv. jamajačka koalicija) postoji odnedavno na regionalnoj razini na sjeveru Njemačke.
Ali na saveznoj razini takve koalicije još nikada nije bilo i mnogi se pitaju kako će biti provediva u praksi s obzirom na velike razlike između Zelenih i FDP-a, bliskog poslovnim krugovima, posebice kad je riječ o budućnosti dizela.
Drugi problem je to što liberali ciljaju na resor financija koji zadnje četiri godine vodi popularni Wolfgang Schaeuble, Merkeličin jastreb koji nema namjeru prepustiti vlast.
Uz to, savez s FDP-om mogao bi zakomplicirati planove reforme eurozone koje zagovara francuski predsjednik Emmanuel Macron, a o kojima je Merkel spremna razgovarati. FDP se tome protivi jer se boji da će Njemačka morati plaćati za druge zemlje.
Merkel stoga ima čime razbijati glavu i nakon izbora je očekuju "prilično teški i dugi pregovori", rekao je Thorsten Benner iz Globalnog instituta za javnu politiku.
Pregovori će se voditi u napetom ozračju zbog očekivanog ulaska populističke desnice u parlament.
"Ovo je prvi put u više od 70 godina da ćemo imati naciste u Reichstagu", istaknuo je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel.
Složeni izborni sustav
Parlamentarni izbori provest će se po složenom sustavu, kombinaciji većinskog sustava i proporcionalnog, koji često niti Nijemci ne razumiju u potpunosti.
Svaki od 61,5 milijuna birača ima dva glasa za biranje zastupnika, kojih u Bundestagu može biti najmanje 598. To je donja granica, a gornja varira i konačan broj zastupnika će biti poznat tek nakon izbora.
Polovica mandata u Bundestagu osvaja se izravno, sustavom relativne većine u 299 izbornih jedinica. U Bundestag ide kandidat s osvojenim najvećim brojem glasova, što jako pogoduje velikim strankama. Taj dio izbornog sustava sličan je britanskom i američkom.
No birači imaju i drugi glas, koji moraju dodijeliti jednoj stranačkoj listi u svakoj saveznoj pokrajini. Tada nastupa proporcionalni sustav, uveden pod utjecajem saveznika nakon Drugog svjetskog rata kako bi se spriječio povratak totalitarizma. Izborni prag je pet posto i dosad je sprječavao da neonacisti uđu u parlament.
Birač može glasati dva puta za istu stranku, ali i ne mora. Nijemci često biraju drugu opciju jer su navikli da imaju na vlasti koalicije i žele utjecati na njihov sastav. Primjerice, birači CDU-a daju glas svome kandidatu u izbornoj jedinici, ali zaokruže listu FDP-a kako bi im pomogli da prijeđu izborni prag i koaliraju s konzervativcima.
Drugi glas je jako važan: rezultat koji svaka stranka dobije u svakoj saveznoj pokrajini odlučit će velikim dijelom broj zastupnika koje će na kraju imati u Bundestagu, putem složenog izračuna.
Savezne pokrajine s većim brojem stanovnika šalju više predstavnika u Bundestag.
Ako neka stranka u nekoj saveznoj pokrajini dobije, primjerice, 30 posto glasova proporcionalnim sustavom, imat će pravo na 30 posto zastupničkih mjesta.
Ponekad će stranka osvojiti više mandata u većinskom sustavu nego što zasluži proporcionalnim. Pošto svaki kandidat koji pobijedi u izbornoj jedinici ima zajamčeno mjesto, stranka ima pravo zadržati taj "višak" mandata i time automatski broj zastupnika u Bundestagu ide preko 598. U postojećem sazivu ih ima 630, a prema nekim izračunima teoretski je moguće da dođe i do 700. Pokušaji da se taj broj ograniči nisu uspjeli.
Po državnom statističkom uredu, na ovim izborima pravo glasa ima 61,5 milijuna građana Njemačke. Najviše ih je u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (13,2 milijuna) pa u Bavarskoj (9,5 milijuna) i u Baden-Wurttembergu (7,8 milijuna).
Kancelara se ne bira izravno nego u parlamentu. Kandidat stranke s osvojenom većinom u Bundestagu obično uspije sastaviti vladu. Broj kancelarskih mandata nije ograničen. Dosad je nadulje na vlasti bio Helmut Kohl, 16 godina. Pobijedi li na izborima i odradi cijeli mandat, Angela Merkel će ga sustići.
