Kriza vlasti u Kataloniji dosegnula je vrhunac. Katalonski parlament proglasio je nezavisnost te regije od Španjolske, uz bojkot oporbe. Odgovor Madrida - Senat je krenuo u preuzimanje uprave nad regijom. Idući dani donose krajnju neizvjesnost.
Španjolski premijer Mariano Rajoy, kao što je i najavljivao, raspustio je katalonski parlament te raspisao izbore za 21. prosinca.
Počelo skidanje španjolskih zastava, Puidgemontu prijeti zatvor
Gradovi diljem Katalonije počeli su u petak popodne uklanjati španjolske zastave sa svojih vijećnica a deseci tisuća ljudi ispred zgrade katalonske vlade u Barceloni slave nezavisnost izglasanu u parlamentu, dok državno odvjetništvo najavljuje tužbu protiv katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta zbog pobune.
Girona, grad čiji je gradonačelnik od 2011. do 2016. bio katalonski predsjednik vlade Carles Puigdemont, među prvima je u zanosu maknula zastavu države od koje se želi odvojiti a to isto učinio je i gradić Sabadell nedaleko Barcelone.
"Gradska vijećnica Sabadella miče španjolsku i europsku zastavu. Dobrodošla republiko!", objavila je na Twitteru lokalna grupa Crida per Sabadell. U gradu Vicu je gradonačelnik Isaac Peraire također objesio katalonsku zastavu koja simbolizira nezavisnost.
"Objesili smo katalonsku zastavu te smo se zakleli da ćemo braniti Republiku Kataloniju kakvu zaslužujete", napisao je na Twitteru. U Barceloni odjekuje muzika, vijore stotine zastava, a okupljeni plješću i slave republiku. Zasad nema incidenata.
Europski čelnici stali uz Madrid
Europski čelnici stali su u petak uz Madrid nakon što je katalonski parlament izglasao neovisnost od Španjolske, a Škotska je jedina poduprla pravo katalonskog naroda na samoodređenje.
"Nitko u Europskoj uniji neće priznati katalonsko glasanje", poručio je predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani na Twitteru te obrazložio da je izjava o neovisnosti "protivna vladavini prava, španjolskom ustavu i statutu autonomnije Katalonije, koji su dijelovi pravnog poretka Europske unije".
Uz Madrid su stali i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
"Ne želim situaciju u kojoj bi EU sutra bila sastavljena od 95 različitih država. Moramo izbjeći raskole i pukotine, jer ih već imamo dovoljno i ne treba nam više", rekao je Juncker.
Kronologija događaja tijekom petka
Bilo je jasno kako će sve proći i prije zbrajanja tajnih glasova iz kutije. "Rezolucija o deklaraciji nezavisnosti je privaćena sa 70 glasova za, 10 protiv i dva prazna listića", obznanila je Carme Forcadell, predsjednica katalonskog parlamenta.
Vladajući zastupnici pozdravili su proglašenje nezavisnosti pljeskom, a odmah potom i katalonskom himnom.
Polovica klupa zjapila je prazna jer je oporba izišla uoči glasanja, a u jutrošnjoj raspravi jasno su dali do znanja što misle o katalonskom premijeru i dokumentu kojim se jednostrano proglašava nezavisnost.
"Vi ćete gospodine Puigdemont ući u povijest kao onaj koji je podijelio katalonsko društvo i uništio katalonske institucije. Ovo je nemoralno, neetično i nećemo dozvoliti da srušite Španjolsku. Nećete nas zavaditi", kazao je u parlamentu Carlos Carrizosa, zastupnik Katalonske građanske stranke.
Pristaše nezavisnosti ovaj su trenutak jedva dočekali. "Osjećam se ispunjeno nakon što je ova borba konačno završila. Imamo je - Katalonija je nezavisna", pričaju građani.
"Morali smo se maknuti iz te zemlje i sad nam je put otvoren. Neće biti lako, ali mislim da ćemo uspjeti", ističu Katalonci.
Gotovo istodobno s proglašenjem nezavisnosti, parlament u Madridu uveo je izvanredne mjere kako bi se spriječilo odcjepljenje. Vlada u Madridu na šest mjeseci preuzima upravljanje nad katalonskom policijom, financijama, javnim medijima i telekomunikacijama, do prijevremenih izbora. A mjere uključuju i uklanjanje aktualne katalonske vlade.
"Ovi postupci samo su razotkrili laži i lažljivce. Unatoč tome što je katalonska vlada govorila građanima Katalonije, ova situacija ima vrlo loše učinke na gospodarstvo. Ako proglase nezavisnosti, dovest će Kataloniju u situaciju da mora napustiti Europu, Europsku uniju i njezine institucije sa svim posljedicama koje to donosi", izjavio je Mariano Rajoy, španjolski premijer.
Sada je ključno pitanje kako će vlast mjere provesti. Posljednji put kada je proglašena Katalonska Republika 1934. uvedeno je ratno stanje, republika je trajala svega deset sati, a na ulicama Barcelone ostalo je 46-ero mrtvih. Većina građana Španjolske i Katalonije sigurno ne želi da se takva povijest ponovi.
