Na sastanak šezdesetak predsjednika država ili vlada Južne Amerike i Europske unije u Santiago de Chileu se požurila i njemačka kancelarka Angela Merkel, što je inače prvi posjet nekog njemačkog predsjednika vlade u posljednje 22 godine.
Ali, Angela Merkel je imala dobrih razloga za put. Naime, potpisan je sporazum o suradnji Njemačke i Čilea, prije svega u istraživanju rudnih bogatstava te južnoameričke zemlje koja je zemlja s najvećim zalihama bakra na našoj planeti, piše Deutsche Welle. To nipošto nije kraj popisa bogatstava koje ta zemlja ima: ona je važan isporučitelj sve važnijeg litija, joda i čitavog niza drugih sirovina.
'Latinska Amerika po prvi puta nije više dio problema'
Povrh toga, čitav niz zemalja Južne Amerike bilježi gospodarski rast o kakvom Europa može samo sanjati, tako da i čileanski ministar vanjskih poslova Alfredo Moreno, uz novostečenu samouvjerenost, tvrdi kako "Latinska Amerika po prvi puta nije više dio problema, nego jedan od izvora mogućeg rješenja za globalnu krizu". I njemačka kancelarka se slaže sa sve većom važnosti Južne Amerike za svjetsko gospodarstvo i podsjeća da se 90% gospodarskog rasta danas zbiva izvan Europe, zbog čega se Europljani trebaju okrenuti ekspanzivnoj gospodarskoj politici.
Problem Europljanima je - protekcionizam
Ali gospodarski rast mnogih zemalja Južne Amerike, uz golemo rudno blago koje još uvijek krije taj kontinent, prijeti i da te zemlje dođu do zaključka kako im nitko, pa i Europa s njenim problemima, zapravo ne treba. To je natjeralo i glavnog povjerenika Europske komisije Jose Manuel Barrosoa da upozori svoje domaćine kako nitko ne treba vjerovati kako je najbolji put iz gospodarske krize protekcionizam u kojem bi se carinama i drugim mjerama zaštitilo domaće tržište. Zato je zatražio od zemalja Latinske Amerike "snažno političko očitovanje da će držati protekcionizam u granicama i kako će se zalagati za liberalizam."
No pojam ekonomskog liberalizma je u današnjem dobu došao na zao glas, jer je i ovu krizu pretvorio u problem koji je zahvatio čitavu planetu. A iako je Bruxelles još uvijek snažno uporište neoliberalizma, niti Europa nije baš nevina kada je riječ o zaštiti vlastitog tržišta - osobito kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima iz Južne Amerike. Ali, Južna Amerika želi negdje prodati ono što ima, a trebaju joj i proizvodi kakve može ponuditi Europa.
SAD nisu pozvane na summit
Inače, investicije EU u regiju Južne Amerike su poprimile goleme razmjere: 2011. su iznosile 471 milijarda eura, što je više nego što EU ulaže u bilo koje drugo područje na svijetu. Štoviše, Latinska Amerika je postala najvažnije područje ulaganja gdje odlazi čak 47% investicija zemalja EU.
Zanimljivo je i da se ovaj summit Južne Amerike i Europske unije se održava svake dvije godine od 1999. i to je najveći međunarodni susret zapadnog svijeta na koji nisu pozvane Sjedinjene Američke Države. Zapravo, to je odraz složenih odnosa zemalja Južne Amerike s "gringosima" koji su ionako najvažniji trgovinski partneri tog kontinenta.
