Kako piše Neue Zürcher Zeitung, iako je još nedavno odbačena kao plod srpske mašte i straha, uniju Albanije i Kosova albanski premijer Edi Rama više ne isključuje: "Ukoliko se izgubi perspektiva ulaska u Europsku uniju, u regiji će doći do stvaranja "malih unija", izjavio je Rama prošlog tjedna u jednom intervjuu. On osobno daje prednost Europskoj uniji, u kojoj bi se zbili redovi Albanaca iz matice Albanije, sa Kosova, iz Makedonije i Crne Gore". Rama je upozorio na "noćnu moru", koja bi zahvatila regiju kada bi druge sile nastavile pritiskati EU i njen utjecaj u toj regiji. Pri tome je mislio na Rusiju i Tursku, čija je prisutnost "markantno" povećana.
Njegovo koketiranje sa velikoalbanskim nacionalizmom komentatori Neue Zürcher Zeitunga dovode u vezu sa predstojećim izborima. Govor Edija Rame bi se mogao shvatiti i kao poziv za buđenje glavnim gradovima zemalja članica Europske unije i poziv da ne prepuštaju Balkan samom sebi. Činjenica je međutim da je ovom izjavom Edija Rame prestao važiti jedan tabu. Albanski političari su svojim partnerima na Zapadu godinama naglašavali da Velika Albanija nije opcija. Sada to više nije slučaj. Dan nakon izjave Edija Rame, nešto slično je ponovio i predsjednik Kosova Hashim Thaci. On je rekao, "ako EU zatvori vrata Kosovu, svi Albanci će se ujediniti u jedinstvenu nacionalnu državu, kako bi se priključili europskoj obitelji".
Bruxelles je sa reakcijama bio suzdržan. U uobičajenom žargonu, jedna glasnogovornica je upozorila zemlje da poštuju dobrosusjedske odnose i ne uplitanje u unutarnje stvari drugih zemalja, naglasivši da sve zemlje regije imaju perspektivu ulaska u EU. Manje diplomatski je reagirao Beograd i predsjednik Vučić. Da je on govorio o ujedinjenju svih Srba u jednoj državi, "objesili bi ga na jarbol u Bruxellesu", rekao je Vučić naglasivši kako je neophodna jednoglasna osuda velikoalbanskih vizija. Dodao je i "da se taj projekt ne može ostvariti a da se ne uđe u sukob sa nekoliko država u regiji", navodi njemački Neue Zürcher Zeitung, a prenosi Deutsche Welle.
Spiegel se bavi zaoštravanjem situacije oko Makedonije kao kandidata za pristup u EU. "Članice EU diskutiraju sve više o uvođenju mjera protiv bivše jugoslovenske republike. I pored toga što se u Europskoj službi za vanjske poslove (EAD) o tome otvoreno ne govori, jedan predstavnik EAD-a je još početkom travnja rekao da će Makedoniji najvjerojatnije uvesti sankcije. "U zemljama članicama i institucijama EU vlada velika zabrinutost i frustracija zbog političkog zastoja u Makedoniji. Od parlamentarnih izbora u prosincu 2016., političke snage se uzaludno bore da oforme novu vladu. Iako bi socijaldemokrati mogli osnovati većinsku vladu sa partijama albanske manjine, predsjednik Đorđe Ivanov im odbija dati nalog za osnivanje vlade.
Kancelarka Angela Merkel je prilikom susreta na Malti krajem ožujka, osobno opomenula bivšeg makedonskog premijera Nikolu Gruevskog da prestane blokirati formiranje vlade. Kao sankcije zamislivo je da se zamrznu bankovni računi pojedinim makedonskim političarima i uvesti im zabranu putovanja u EU. EU bi isto tako mogla smanjiti Makedoniji pomoć iz predpristupnih fondova, odnosno ukinuti dostavu financijskih sredstava koje ova zemlja dobiva kako bi se pripremila za učlanjenje u EU, prenosi Deutsche Welle.
