Srbija i Hrvatska spremne su rješavati sva otvorena pitanja i na bilateralnoj razini i u okviru europskog pregovaračkog procesa Srbije, koji Hrvatska podržava i spremna je pomoći, poručili su u petak navečer u Subotici ministri vanjskih poslova dviju država Miro Kovač i Ivica Dačić.
Sudjelujući u obilježavanju 26. obljetnice osnutka Demokratske stranke Hrvata Vojvodine (DSHV) kao izaslanici predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Aleksandra Vučića, dvojica su ministara istaknula da se, dva desetljeća nakon ratnih sukoba, obje zemlje trebaju okrenuti budućnosti, ali da na tom putu ne treba ostaviti neriješena pitanja iz prošlosti.
Srbijanski ministar prenio je obećanje premijera Vučića da će se osobno založiti za rješavanje problema hrvatske manjine u Srbiji, poglavito u području obrazovanja, temeljnih prava i medija.
Hrvatski šef diplomacije poručio je da će Hrvatska, uz svu potporu Srbiji na europskom putu, nastaviti inzistirati na primjeni svih kriterija i konvencija koji se tiču zaštite prava hrvatske manjine.
Također, Kovač je istaknuo ustrajnost Zagreba u stajalištu da Srbija u pregovaračkom procesu mora poštivati i primijeniti europske standarde, poglavito u promjeni zakona o općoj jurisdikciji za ratne zločine.
Kovač je dolazak Dačića na proslavu obljetnice DSHV-a ocijenio kao “signal da vlada Srbije želi da se Hrvati u Vojvodini i Srbiji osjećaju sigurno”, naglasivši da je objema zemljama želja i interes provesti u djelo sporazum o zaštiti nacionalnih manjina, budući su ga potvrdili i Sabor RH i Skupština Srbije. “Želimo da, kao što Srbi imaju tri zastupnička mandata u Saboru, tako i Srbija zajamči mandat u Skupštini Srbije, kako predviđa sporazum. To nije samo stvar bilateralnih odnosa već i europski kriteriji, a obje zemlje skupa vjeruju u europsku budućnosti”, rekao je Kovač.
On je istaknuo kako pregovarački proces s EU predstavlja “prigodu za Srbiju, jer je upravo poštivanje manjinskih prava jedno od temeljnih europskih vrijednosti i Hrvatska će o tome posebno voditi računa”. “Hrvatska će sa svoje strane učiniti sve da se položaj Hrvata u Vojvodini i Srbiji poboljša, a uvjereni smo da svi skupa imamo bolju budućnost i da, otvoreno i bez kompleksa razgovaramo i o prošlosti i rješavamo probleme u interesu oba naroda. To nisu samo bilateralni kriteriji već i europski standardi i zato učinimo boljim život svakog čovjeka i u Srbiji i u Hrvatskoj” rekao je Kovač.
Dačić: Formirati radne skupine za pojedina pitanja
Ministar Dačić istaknuo je kao cilj u daljnjem razvoju odnosa dviju država da se formira što više radnih skupina koje bi se konkretno bavile otvorenim pitanjima. “U tome, nažalost, nismo daleko odmakli. Uglavnom smo pričali, a malo smo radili. Srbija je spremna provoditi sporazum o suradnji, ali, primjera radi, Hrvatska četiri godine nije izabrala predstavnike i povjerenstvo za granicu, a hrvatski MVP dvije godine odlaže formiranje radnih tijela. To nije dobro”, ocijenio je Dačić.
On je naglasio kako je “interes i Srbije i Hrvatske naći zajedničke dodirne točke za interese koji postoje. Prošlo je dvadeset godina, i nadam se da je potpisana Deklaracija temelj za bolju suradnju, da budemo praktični i konkretni jer držanje propagandnih govora neće riješiti nijedan problem”, rekao je Dačić i zahvalio Hrvatskoj na suglasnosti koja je omogućila da Srbija 18. srpnja na Međuvladinoj konferenciji otvori poglavlja 23 i 24.
Kovač je ocijenio da je hrvatska vlada za posljednjih šest mjeseci učinila “puno na planu vanjske politike pa i u odnosima Srbije i Hrvatske”. “Vidjet će se uskoro da se taj angažman isplatio. Puno toga smo otvorili. Zajamčeno mjesto za hrvatsku manjinu u parlamentu Srbije bit će jedan od kriterija i svima će biti bolje jer će se to riješiti, a tad će biti lakše surađivati”, ocijenio je Kovač.
On je istodobno naglasio da budućnost Srbije treba biti europska, što podrazumijeva i “rješavanje pitanja ratnog naslijeđa, i bilateralno i u okviru pregovaračkog procesa Srbije s EU”.
Kovač: Srbija treba promijeniti zakon o općoj jurisdikciji
Posebice je ukazao na problem srbijanskog zakona o općoj jurisdikciji za ratne zločine i inzistirao na tome da se u rješavanju otvorenih pitanja mora ukinuti taj zakon naglasivši da je u Hrvatskoj izazvala zabrinutost izjava visokog dužnosnika srbijanskog pravosuđa da će Srbija taj zakon i dalje primjenjivati.
"To moramo razriješiti, taj se zakon mora promijeniti i od državne vlasti Srbije se očekuje da se izjasni, jer za naše branitelje taj zakon nije prihvatljiv", rekao je Kovač istaknuvši da je pitanje opće jurisdikcije za ratne zločine istovremeno i bilateralno ali i dio europskih standarda te da će to utjecati i na dobrosusjedske i partnerske odnose.
Dačić je istaknuo da je Srbija prije 14 godina dobila potporu međunarodne zajednice i haškog tribunala za taj zakon, jer je on pridonio procesu izvođenja pred sud počinitelje ratnih zločina i da je njegova bit da pred zakonom odgovaraju svi koji su zločine počinili. "Sad Srbija dobiva drugačije poruke...i kolega Kovač zna da i deset zemalja EU ima takav zakon. Ali, u pregovaračkom procesu će se tražiti najbolje rješenje", rekao je Dačić uz opasku da su Kovačeve ocjene izrečene u kontekstu aktualnih političkih događaja u Hrvatskoj, aludirajući na situaciju uoči početka kampanje za prijevremene izbore.
Reagirajući na Dačićevu argumentaciju ministar Kovač je istaknuo: "Dragi Ivice, rat se ipak vodio u Hrvatskoj".
Unatoč oprečnim ocjenama o pojedinim spornim pitanjima i Kovač i Dačić su izrazili optimizam da će i nova srbijanska vlada i buduća hrvatska vlada naći zajedničke točke za rješavanje spornih pitanja.
Nakon sudjelovanja u proslavi obljetnice DSKV-a dvojica dužnosnika otišla su u Tavankut gdje se trebaju susresti s predstavnicima bunjevačkih Hrvata.
Tomislav Žigmanov, predsjednik DSKV-a i zastupnik u srbijanskom parlamentu na koalicijskoj listi s Demokratskom strankom, poručio je povodom obilježavanja obljetnice da će se DSKV, kao i minulih 26 godina, poštujući sva demokratska načela, zalagati za jednakost Hrvata u Vojvodini i Srbiji sa svim ostalim manjinskim zajednicama. Istaknuo je da očekuje potporu i Hrvatske kao matične i Srbije kao zemlje u kojoj Hrvati žive, u rješavanju problema medija, obrazovanja i formiranja katedre za hrvatski jezik i književnost.
