Nakon što su iskoristile državnu pomoć za svibanj (4000 kuna), po isteku zadnjeg dana za njezinu primjenu tvrtke pogođene krizom iz najosjetljivijih sektora nestrpljivo očekuju zakonsko reguliranje i državnu pomoć u vidu skraćenog radnog vremena.
Jedna od njih je AquafilCRO, hrvatska sastavnica Grupe Aquafil Italija. S ukupno 3000 zaposlenika ova grupacija do krize je ostvarivala oko pola milijarde eura godišnjeg prihoda. Danas se bore za svako radno mjesto uz pomoć mjera država u kojima posluju, uključujući SAD i Kinu, no prvi put zbog niza čimbenika u totalnoj neizvjesnosti što će jesen donijeti ekonomiji.
Slovenske i hrvatske članice pogođene krizom zbog zastoja narudžbi – AquafilSLO sa sjedištem Ljubljani u kemijskoj industriji (210 mil. eura prihoda) i AquafilCRO iz Oroslavja s “core” biznisom u tekstilnoj branši prerade i dorade poliamidnih vlakana (oko 300 mil. kn), ili koriste ili će koristiti navedenu mjeru, no ono što u obje države manjka je talijanski model pod imenom cassa integrazione, smatra član Uprave obje tvrtke za financije Saša Muminović, ujedno predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba u Zagrebu.
Hrvatskoj, ali i Sloveniji, dobro bi došao talijanski model pod imenom cassa integrazione, smatra Muminović. Italija, kaže, ima trajno rješenje pa je i prije koronakrize poslodavcu koji nema dovoljno posla ovaj model pomagao jer radnik ostaje kod kuće uz plaćanje naknade od strane države, ali i u radnom odnosu do oporavka.
U Hrvatskoj kao i u Sloveniji, ističe s druge strane, na žalost državnu pomoć skraćenog radnog vremena neće biti moguće primijeniti u kontinuiranom proizvodnom procesu kakav je trosmjenski rad u prerađivačkim pogonima u Oroslavju, već samo u administraciji, proizvodnoj administraciji te drugim fiksnim troškovima rada.
“Za rješavanje ovoga problema u Hrvatskoj obratili smo se kućnim sindikatima s kojima smo potpisali sporazum i regulirali tzv. ‘čekanje’, odnosno naknadu za eventualno razdoblje u kojem nećemo moći osigurati posao za sve zaposlene u proizvodnji. U našem slučaju naknada za čekanje vezana je na minimalnu plaću u minimalno predviđenom zakonskom iznosu”, pojasnio je za Poslovni dnevnik Muminović dodajući da ide na teret poslodavca.
''Mislim da u EU niti jedna vlada, pa tako ni slovenska i hrvatska, nije olako shvatila problem koji je koronakriza prouzročila gospodarstvu”, smatra Muminović, ali pravi izazov po njemu nije bio preživjeti razdoblje ožujak-svibanj, već će to biti opstanak od lipnja do kolovoza kada je za industriju, pogotovu njihovu, tradicionalno zatišje.
Spomenuti talijanski institut cassa integrazione, koji je po njegovoj ocjeni pravo rješenje, trebalo bi pripremati kao četvrti paket mjera, smatra Muminović te poručuje da u SLO CRO Poslovnom klubu nastojati raditi na učvršćivanju gospodarskih veza, na povezivanju dva gospodarstva: ''Upravo sada u krizi jasno je koliko smo ovisni jedni o drugima i koliko nam znači više od pet milijardi eura robne razmjene, a kada pribrojimo i usluge, slika isprepletenosti i važnosti veza naša dva gospodarstva je potpuna''.
