Upitan tijekom intervjua za ABC kako će se projekt financirati, Trump je rekao da će početak gradnje financirati američki porezni obveznici, ali da će Meksiko na kraju vratiti novac. Trump će osim toga povećati izdvajanja za graničnu policiju, gradnju pritvora za ilegalne imigrante i druge mjere kojima je cilj osigurati da se ilegalci deportiraju iz SAD-a.
"Država bez granica nije država", rekao je Trump. Novi američki predsjednik također je rekao da će zid spasiti tisuće života, milijune poslova i milijarde dolara, te je stanje na granici dugoj 3200 km nazvao "krizom". "Od danas SAD će vratiti svoje granice", rekao je Trump.
Unatoč tome, i dalje nije sasvim jasno planira li Trump izgraditi zid uzduž cijele granice ili samo na određenim dijelovima. Na ovakve Trumpove istupe reagirao je i meksički predsjednik Enrique Pena Nieto. “Rekao sam to više puta i ponovit ću: Meksiko neće platiti za izgradnju zida”, dodao je Pena Nieto, unatoč Trumpovim ponovljenim izjavama da će Meksiko financirati taj projekt.
Ugledni Washington Post naveo je pet značajnih problema s kojima će se nova američka administracija pritom morati suočiti.
1. Na pojedinim dijelovima granice teren je vrlo negostoljubiv
Na granici dugoj preko 3000 kilometara nalazi se nekoliko različitih vrsta klima, vegetacija i terena. Veći dio sadašnje ograde lociran je zapadno od El Pasa u Teksasu, gdje granica iz relativno ravnih linija počinje pratiti vrludavi tok rijeke Rio Grande. Na putu prema Meksičkom zaljevu, rijeka protječe kroz planine nacionalnog parka Big Bend i zaostaje u rezervoarima, poput onog nedaleko brane Amstad. Obje prirodne prepreke predstavljaju monumentalni izazov za graditelje Trumpovog zida prema Meksiku.
Lokalni ribar Byron Hedges, koji često hvata ribu kod brane Amistad, smatra da će topografija tog područja predstavljati kritičan problem arhitektima. "Da je Donald Trump preletio cijelu granicu, samo u Teksasu, shvatio bi da ga čeka gotovo nemogući zadatak. To je negostoljubiva zemlja."
2. Većina graničnog teritorija u Teksasu u privatnom je vlasništvu
Značajan dio pogranične zemlje u Arizoni i Novom Meksiku u državnom je vlasništvu. Za razliku od Teksasa, gdje je većina zemlje uz meksičku granicu u privatnom vlasništvu. I to još od sporazuma o ulasku u Uniju potpisanog prije 200 godina. Zbog postojeće ograde već danas postoji niz pravnih sporova između Teksašana i američke vlade. Ako Trump želi izgraditi svoj zid - tužbi će biti još više, kao i logističkih izazova.
3. Većina granice je prirodna, ali barijera koju će izgraditi ljudi - nije
Južna granica Teksasa nalazi se negdje po sredini rijeke Rio Grande. Rijeka je u prošlosti mijenjala tok, što je izazvalo pogranične sporove između Sjedinjenih Država i Meksika. Postojeća ograda na jugu Teksasa često stoji daleko od rijeke, izvan poplavnog područja, zbog čega postoje široki prostori između ograde i službene granice. Upravo zbog toga neki Amerikanci zapravo žive s meksičke strane ograde. To je slučaj s River Bend Resortom, golf igralištem i stambenim objektima u teksaškom mjestu Brownsvilleu, koji leži u prostoru između dvije postojeće ograde. Ako se taj prostor "zakrpa" planiranim zidom, to znači da će se privatni posjed presjeći na dva dijela. Otprilike 200 stanovnika i 15 od 18 rupa na golf igralištu našlo bi se južno od barijere.
"Koji je vladin plan? Zar će doći i otkupiti kuće? Ovdje je mnogo složenija problematika od izjave "ajmo samo izgraditi zid", kazao je za Washington Post privatni vlasnik Jeremy Barnard.
4. Nadzor čini barijeru djelotvornom
Sigurnosni stručnjaci smatraju da su barijere samo obične prepreke na putu migrantima, ukoliko nisu nadzirane. Slavna je izjava bivše državne tajnice za domovinsku sigurnost Janet Napolitano, koja je kazala: "Pokažite mi taj 15-metarski zid, i ja ću vam pokazati 16-metarske ljestve."
Ograda je samo jedan segment zaštite državne granice. Broj graničnih policajaca u posljednjih se nekoliko godina udvostručio. Na dijelovima granice gdje ne postoji ograda, nalaze se kamere i senzori.
"Napori u izgradnji "virtualne ograde" koja će dopunjavati fizičku barijeru dokazali su se izazovnima. Inicijativa SBInet-a da se pogranične patrole nadogradi naprednom tehnologijom, nije poštovala dogovorene rokove i bila je suočena s neprekidnim tehničkim problemima prije nego li je ukinuta 2011. godine", stoji u izvješću Kongresa.
5. Migranti su odlučni i često nemaju druge opcije
Povećane razine nasilja u državama Srednje Amerike uzrokuje sve veći priljev migranata i tražitelja azila u Sjedinjene Države. Prema podacima američke pogranične policije, broj djece iz El Salvadora, Gvatemale i Hondurasa, koja su bez pratnje roditelja pokušala prijeći granicu, udvostručio se u posljednje tri godine.
Prema izvještaju UNHCR-a, broj tražitelja azila iz navedene tri države povećao se pet puta od 2012. godine.
"Bez obzira koliko ograda i zidova postavili, ništa nas neće zaustaviti", rekao je za Washington Post Ramon Reyes, migrant iz Gvatemale. Kaže da njegovu zemlju razaraju korupcija i kriminal, a zemlju je napustio zbog nasilja i nedostatka radnih mjesta.
