Dok se Velika Britanija zasad drži po strani, Francuzi, Talijani, Rusi i Amerikanci imat će što reći u konfliktu koji vjerojatno slijedi u Libiji, piše Kim Sengupta, jedan od urednika u britanskom Independentu.
Nakon što je umirovljeni general Kalif Haftar krenuo u napad na glavni libijski grad Tripoli, još jedan građanski rad je na pomolu. Zapad je osjetio da je libijska revolucija, započeta prije osam godina, u biti mrtva. Među mnogim bolnim činjenicama koje smo naučili jest i to da je nacionalistički žar s transparenata na kojima je pisalo "Ne stranoj intervenciji, Libijci to mogu učiniti sami", bio pogrešna nada.
Sengupta piše kako je tijekom njegovih posjeta Libiji svjedočio sukobima između plemena i paravojnih formacija. Strane države su pokušavale manipulirati političkim procesom. Nakon toga, u velikoj su mjeri odustali od Libije. Na kraju su se ponovno vratile sa svojim geopolitičkim planovima kako bi podržali sukobljene frakcije i povećale nasilje.
Povratak Rusije na Bliski istok
Na kraju, došlo je do toga da jedna osoba, Kalif Haftar, želi preuzeti vlast u Libiji i to čini uz međunarodnu podršku. Ovog umirovljenog generala već godinama podržavaju Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati koji su ga željeli iskoristiti za konfrontaciju s grupama koje imaju podršku Muslimanskog bratstva.
Haftara podržava i Rusija, a to jasno pokazuje kako je Moskva ponovno postala aktivan igrač na Bliskom istoku i Africi. Ne treba zaboraviti niti to kako je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres otišao u Libiju kako bi se pripremio za mirovnu konferenciju kada je krenula Haftarova ofenziva na Tripoli te je inzistirao da će se se pregovori nastave, a onda eventualno i održe izbori.
Haftaru se nije pridružio velik broj boraca ostalih milicija, kako su on i njegovi pristaše predviđali. Vlada nacionalnog jednistva koju podržava UN objavila je kako je pokrenula kontraofenzivu.
Zapaljeno vozilo navodno snimljeno u blizini Tripolija
Neispunjen san
Prilikom svog posjeta Kairu, ruski šef diplomacije Sergej Lavrov je kazao kako su u kontaktu s generalom Haftarom i premijerom Sarajom te kako pozivaju na prestanak nasilja i početak pregovora. No, nije jasno je li Lavrovljevo spominja Haftara bio dobar ili loš znak za njega, piše Independent. Slične poruke šalju i Sjedinjene Države i G7, koje uz to i upozoravaju Haftara na sankcije koje bi mogle uslijediti.
Postoji mogućnost kako će Haftar, za sada, ostati tamo gdje jest. Zadržati pod kontrolom teritorij na periferiji Tripolija, jer bi pokušaj osvajanja grada vjerojatno doveo do uličnih borbi. Taj bi proces mogao biti dug i krvav.
Libija, zemlja s ogromnim naftnim bogatstvom ostaje podijeljena te zahvaćena sukobima i političkim previranjima. Tvrdnja kako "nema potrebe za stranom intervencijom, jer Libijci to mogu sami", ostaje samo neispunjen san, zaključuje Independent.
