U govoru na temu "Snažnija srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti" predsjednica je govorila i o svojem zalaganju za širenje EU-a i NATO-a na jugoistočnu Europu te o zajedničkoj povijesti Mađarske i Hrvatske.
Rektor Andras Lanczi čestitao je svojoj gošći na njezinu promicanju srednje Europe, poticanju akademske izvrsnosti te jačanju hrvatsko-mađarskih prijateljskih odnosa.
"Primajući počasni doktorat od vašeg prestižnog sveučilišta, želim izraziti zahvalnost sveučilištu Korvin i svima vama što ste mi dali da podijelim svoje misli o hrvatskom doprinosu novoj, povezanoj i jačoj srednjoj Europi", rekla je Grabar Kitarović, dodajući da će joj počasni doktorat biti poticaj i za vlastitu doktorsku dizertaciju.
"Vjerujem da snažnija središnja Europa znači i jaču EU i transatlantsku zajednicu", kazala je predsjednica u govoru te naglasila da Hrvatska kao srednjoeuropska zemlja ne želi da se zemlje članice EU-a dijele na one u središtu i na periferiji.
"Ne želimo stigmu o srednjoj Europi kao Ahilovoj peti kontinenta i imamo namjeru u potpunosti iskoristiti naš veliki potencijal" što je moguće kroz Inicijativu triju mora.
Uspješno ujedinjavanje 12 srednjoeuropskih zemalja u globalno priznati projekt Inicijative triju mora - neformalne i fleksibilne političke platforme, koju vode Poljska na sjeveru i Hrvatska na jugu, pomoći će uspješnijem povezivanju Baltika, Jadrana i Crnog mora u područje ekonomskog rasta i napretka, kazala je.
To će onda, izrazila je nadu predsjednica, pomoći da mladi dobiju dobra radna mjesta s pristojnim i konkurentnim plaćama, dati im izbor da ostanu kod kuće - a kada to postignemo, bit će to veliki uspjeh.
'Ne želimo stigmu o srednjoj Europi kao Ahilovoj peti kontinenta'
Govoreći o disparitetima u ekonomskoj snazi u Europi, naglasila je potencijalnu gospodarsku snagu koju bi činile sve zemlje Inicijative triju mora zajedno.
Hrvatska istovremeno širi vanjsku politiku i na mediteranski bazen, također je rekla Grabar Kitarović, jer je zahvaljujući svojem geografskom položaju izlaz za zemlje triju mora na Mediteran čija je stabilnost i sigurnost "od najveće važnosti".
"I najmanji znak nestabilnosti na Mediteranu ima veliki učinak na Europu", kazala je.
Ne smijemo zaboraviti ni važnost euroatlantske perspektive na jugoistoku Europe - području za koje međunarodna zajednica već neko vrijeme gubi interes - koje je od velike strateške važnosti za Europsku uniju, smatra hrvatska predsjednica.
"Hrvatska snažno podupire ideju proširenja EU-a i NATO-a na jugoistok Euorpe. Nudimo ruku pomoći svima koji odluče slijediti tako zahjevan put", kazala je Grabar Kitarović. Istaknula je da te mlade demokracije predugo sjede u čekaonici bez stvarnog napretka i da im je potrebna čvsta poruka Unije i NATO-a.
Osudila je miješanje trećih zemalja u politiku i smjer kojim idu države jugoistoka Europe
"Euroatlantske aspiracije tih zemlja posebno su pogođene nezakonitim pokušajima i miješanjima trećih zemalja u cilju promjene političkog smjera zemalja koje su u pitanju. Moram naglasiti da poštujemo suverenu odluku bilo koje zemlje da traži saveze i partnerstva drugdje. Ono što ne podupiremo i ne možemo tolerirati je miješanje treće strane u proces donošenja takvih odluka", rekla je.
Govoreći o zajedničkoj prošlosti Mađarske i Hrvatske podsjetila je da je Matija Korvin - po kojemu se i zove sveučilište na kojem je primila doktorat, bio i hrvatski kralj, jedan od sigurno najpozitivnijih vladara u zajedničkoj povijesti, jedan od najsposobnijih i najobrazovanijih vladara u Europi u svoje vrijeme.
"Naše dvije zemlje danas se oslanjaju jedna na drugu, čvrsto predane kao članice Europske unije izgradnji europske zajednice a posebno jačanju zajedničkih vrijednosti srednjoeuropskih naroda i država", dodala je.
