Prošlog studenog globalni čelnici sastali su se na UN-ovom klimatskom samitu COP26 u Glasgowu kako bi dogovorili sljedeće korake u borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, klimatski stručnjaci kažu za BBC da je napredak u 2022. bio spor - vlade diljem svijeta ometale su globalna energetska i financijska kriza.
Povodom nadolazećeg sastanka svjetskih čelnika u Egipat sljedećeg tjedna, na samitu o klimatskim promjenama COP27, UN je upozorio da svijet ide prema katastrofi.
Iako tračak nade postoji - SAD je donio nove zakone, a promjena vlade u Brazinu mogla bi preokrenuti uništavanje amazonske prašume - postavlja se pitanje što je sedam ključnih igrača do sada napravilo po pitanju klimatskih promjena? Tko vodi, a tko zabušava u naporima?
SAD ponovno klimatski lider
SAD je napravio velik korak naprijed kada je ove godine usvojio opsežne nove zakone za suočavanje s klimatskim promjenama. Mjere u okviru Zakona o smanjenju inflacije mogle bi smanjiti emisije stakleničkih plinova u SAD-u za 40 posto do 2030. godine.
"Ovo je najveće ulaganje u klimatska rješenja u povijesti SAD-a. To je velik znak napretka", rekao je Dan Lashof, američki direktor Instituta za svjetske resurse za BBC. Cilj zakona je da zelena energija postane standard u glavnim sektorima kao što su električna energija, transport i industrija. Najočitiji rezultat za potrošače je porezni kredit od oko 7500 američkih dolara za kupce električnih automobila.
Međutim, nisu sve vijesti dobre. Nakon kontroverznog posjeta visokog američkog političara Tajvanu, Kina je prekinula suradnju sa SAD-om o klimi. To bi moglo ozbiljno utjecati na međunarodne pregovore o klimi. Kao odgovor na energetsku krizu, predsjednik Joe Biden pustio je na tržište 15 milijuna barela nafte iz rezervi i odobrio nove ugovore o najmu za bušenje nafte i plina.
Ujedinjeno Kraljevstvo nije povećalo svoje ambicije
Iako je, kao domaćin COP26, Ujedinjeno Kraljevstvo osiguralo velika globalna obećanja i pokazalo se jasnim međunarodnim klimatskim predvodnikom, na COP27 ide "slabije" s "razočaravajućim" vodstvom, kaže Alyssa Gilbert, direktorica politike na Grantham institutu Imperial College London.
U srijedu je premijer Rishi Sunak izveo zaokret u odnosu na svoju raniju odluku da ne ide u Egipat zbog prioriteta, a stručnjaci kažu da je to kompromitiralo UK. "Jedna od ključnih stvari o COP-u je političko vodstvo s vrha. Uzdržavanje od premijera je gore u godini kada smo predsjednici COP-a", objašnjava Gilbert.
Ujedinjeno Kraljevstvo nije povećalo svoje ambicije da se uhvati u koštac sa svojom ulogom u klimatskim promjenama, prema analizi nacionalno utvrđenih planova podnesenih UN-u koju je proveo Climate Action Tracker. Energetska kriza navela je Ujedinjeno Kraljevstvo da odstupi od svojih obveza po pitanju prekida novog vađenja nafte i plina u Sjevernom moru i zatvaranja elektrane na ugljen.
Ove promjene možda neće bitno promijeniti energetsku ravnotežu Ujedinjenog Kraljevstva međutim, "šalju pogrešan signal", objašnjava Robert Falkner, profesor međunarodnih odnosa na London School of Economics.
EU povećao emisije za oko 2 posto
Europska unija je povijesno napredovala u rješavanju klimatskih promjena, ali ruska invazija na Ukrajinu i utjecaj na opskrbu energijom u Europi to su potkopali. "Čelnici su produljili vijek trajanja elektrana na ugljen i procjenjujemo da su europske emisije zapravo porasle za oko 2 posto u prvih šest mjeseci ove godine", kaže prof. Falkner.
Climate Action Tracker sada ocjenjuje klimatske ciljeve, politike i financiranje EU-a kao "nedovoljne", a EU nije obavijestio UN o novim NDC planovima. Profesor Falkner smatra povratak ulaganju u fosilna goriva "privremenim nazadovanjem" i sugerira da bi EU mogla iskoristiti ovu priliku da postane energetski sigurni ulaganjem u obnovljive izvore energije.
Novi plan, plan REPowerEU, ima za cilj povećati udio obnovljive energije u EU 2030. s 40 posto na 45 posto.
Indija dobro napreduje, ali ugljen ometa ambicije
Indija je jedna od rijetkih zemalja koje su objavile ažurirane klimatske ciljeve za 2022. "Gotovo je nemoguće govoriti o Indiji, a ne govoriti o napretku", kaže Kamya Choudhary s London School of Economics.
Indija obećava smanjenje intenziteta emisija za 45 posto do 2030. Također, želi da 50 posto instalirane energije bude obnovljivo. Prepreka tim ambicijama mogao bi biti plan Indije da ponovno otvori 100 elektrana za ugljen. Profesor Navroz Dubash iz Centra za javnu politiku i UN-ov savjetnik za klimu kaže da je ovo, kao i u drugim zemljama, kratkoročna mjera koju treba kopirati s energetskom krizom.
Climate Action Tracker kaže da indijska obećanja nisu baš ambiciozna - mogla bi se postići uz ograničenu vladinu akciju.
Brazilski predsjednički izbori probudili nadu
Brazil drži jedan od ključeva u borbi protiv klimatskih promjena: njegova golema amazonska prašuma, pluća planeta, upija ogromne količine ugljika.
Na dramatičnim izborima prošloga tjedna, predsjednika Jaira Bolsonara svrgnuo je Luiz Inácio Lula da Silva što je potencijalno preko noći promijenilo budućnost Amazonije. "Brazil je spreman ponovno preuzeti vodstvo u borbi protiv klimatske krize", rekao je Lula u nedjelju.
Samo u 2021. krčenje šuma poraslo je za 48 posto. Renata Piazzon, izvršna direktorica Instituta Arapyau, pripisuje to predsjedniku Bolsonaru koji se zalaže za više rudarenja u Amazoniji.
Od Glasgowa, ciljevi Brazila kritizirani su kao "manje ambiciozni" od obećanja iz 2016. i zbog neispunjenja obećanja. Brazil je, povijesno gledano, koristio hidroenergiju za dobivanje velikih količina zelene energije, ali suša 2021. isušila je njegove brane.
Kao odgovor na to, Brazil je investirao u naftu i plin, s predviđanjima da će se njegova upotreba nafte povećati za 70 posto do 2030. Međutim, Međunarodna agencija za energiju predviđa da će solarna energija nadoknaditi gubitak nacionalne hidroenergije.
Australija mora nadoknaditi desetljeće nazadovanja
U Australiji je politika također doživjela promjenu lica. Novi premijer Anthony Albanese, izabran u svibnju, ubrzao je klimatske planove i time stao na kraj desetljeću nazadovanja. Zemlja je podnijela nove ciljeve UN-u, obećavajući smanjenje emisija za 43 posto do 2020. što je velik korak naprijed u odnosu na prethodni cilj od 26 posto.
Međutim, Bill Hare, izvršni direktor Climate Analyticsa, kaže da se to čini kao značajan napredak samo zbog toga koliko je Australija zaostajala. "Do sada je bilo malo promjena u politici, a svakako ne u području fosilnih goriva", rekao je.
Australske države su prednjačile u povećanju obnovljive energije, ali zemlja je i dalje među pet najvećih proizvođača ugljena u svijetu. Premda je Australija na COP26 obećala da će prekinuti krčenje šuma, 2021. je klasificirana kao jedina razvijena zemlja koja je "vruća točka" za gubitak drveća - gotovo polovica šuma u istočnoj Australiji je uništena.
Kina je 'strašan' zagađivač koji ulaže u obnovljive izvore energije
Kina ima kompliciranu ulogu u globalnoj klimatskoj akciji. Za razliku od zemalja razvijenog svijeta, nije odgovorna za povijesne emisije stakleničkih plinova za koje znanstvenici tvrde da su do sada uzrokovale klimatske promjene.
Međutim, sada je "strašan zagađivač" zbog svog vrlo brzog gospodarskog rasta, objašnjava Neil Hurst, viši politički suradnik za energiju i ublažavanje utjecaja na Institutu Grantham. Kina sagorijeva polovicu ugljena na svijetu i nije sklona rezovima zbog manjka energije.
Međutim, Kina je i daleko najveći investitor u obnovljivu energiju. Četvrtina novoregistriranih automobila u Kini su električni. "Oni ulažu velike napore i postavljaju zahtjevne ciljeve, uključujući postizanje vrhunca emisija ugljika do 2030.", objašnjava Hurst.
Kima ima velike ambicije riješiti emisije ugljika sadnjom drveća. U svibnju je predsjednik Xi Jinping obećao posaditi 70 milijardi stabala do 2030.
'Nadamo se da griješimo, ali ovo je teška znanost'
UN je iznio i podatak da će do 2050. godine neizbježno nestati ledenjaci diljem svijeta, uključujući one posljednje u Africi.
Radi klimatskih promjena, posljednji ledenjaci planine Kilimandžaro nestat će kao i ledenjaci u Alpama i Nacionalnom parku Yosemite u SAD-u. Autori izvješća kažu da će se ledenjaci otopiti bez obzira na akcije svijeta u borbi protiv klimatskih promjena.
Oko 18 600 ledenjaka identificirano je na 50 mjesta svjetske baštine UN-a. Oni predstavljaju gotovo 10 posto ledenjačkog područja Zemlje i uključuju poznata turistička mjesta i mjesta sveta lokalnom stanovništvu. Njihovo povlačenje i nestanak je među najdramatičnijim dokazima da se klima na Zemlji zagrijava, stoji u izvješću.
"Nadamo se da možda griješimo, ali ovo je teška znanost", rekao je jedan od autora izvješća, projektni službenik UNESCO-a Tales Carvalho Resende. "Ledenjaci su jedan od vrijednih pokazatelja klimatskih promjena, jer su vidljivi. To je nešto što stvarno možemo vidjeti da se događa."
Brzina bez presedana
Preostali ledenjaci u druge dvije trećine mjesta svjetske baštine UN-a mogli bi se spasiti, ali samo ako svijet ograniči globalno zagrijavanje na 1,5 stupanj, kažu autori. Drugo izvješće UN-a prošloga tjedna pokazalo je da svijet trenutno "nema vjerodostojan put" da to postigne.
"Ono što je prilično bez presedana u povijesnim zapisima je koliko se brzo ovo događa", rekla je Beata Csatho, glaciologinja sa Sveučilišta Buffalo. "Sredinom 1900-ih ledenjaci su bili prilično stabilni. A sada postoji ovo nevjerojatno brzo povlačenje", dodala je.
Mjesta svjetske baštine navedena kao ledenjaci koji će nestati do 2050. su:
Hirkanske šume (Iran)
Nacionalni park Durmitor (Crna Gora)
Nacionalni park Virunga (Demokratska Republika Kongo)
Slikovito i povijesno zanimljivo područje Huanlong (Kina)
Nacionalni park Yellowstone (SAD)
Nacionalni park Mount Kenya/prirodna šuma (Kenija)
Pireneji Mont Perdu (Francuska, Španjolska)
Nacionalni park planine Rwenzori (Uganda)
Visoravan Putorana (Rusija)
Švicarska tektonska arena Sardona (Švicarska)
Nacionalni park Nahanni (Kanada)
Nacionalni park Lorentz (Indonezija)
Prirodni sustav rezervata otoka Wrangel (Rusija)
Nacionalni park Kilimanjaro (Tanzanija)
Nacionalni park Yosemite (Sjedinjene Američke Države)
Dolomiti (Italija)
Djevičanske Komi šume (Rusija)
Gubitak 58 milijardi tona leda svake godine
U izvješću stoji da je gubitak leda na mjestima svjetske baštine mogao uzrokovati do 4,5 posto promatranog globalnog porasta razine mora između 2000. i 2020. Ovi ledenjaci gube 58 milijardi tona leda svake godine - što je ekvivalentno ukupnoj godišnjoj količini vode koja se koristi u Francuska i Španjolska zajedno.
Mnogi ljudi također ovise o ledenjacima kao izvoru vode za kućnu upotrebu i poljoprivredu, a njihov gubitak mogao bi dovesti do nestašice svježe vode tijekom sušnih sezona, rekao je prof. Duncan Quincey, stručnjak za glaciologiju sa Sveučilišta u Leedsu. "To dovodi do problema sa sigurnošću hrane jer su tu vodu koristili za navodnjavanje svojih usjeva", rekao je Quincey.
Najočitija stvar koju trebamo učiniti je ograničiti globalno zatopljenje. "Ovdje postoji poruka nade", rekao je Carvalho Resende. "Ako uspijemo drastično smanjiti emisije, moći ćemo spasiti većinu ovih ledenjaka."
