Premda ne postoje sustavna i temeljita istraživanja javnog mnijenja kojima bi se moglo utvrditi trenutne odnose snaga, mediji u Srbiji predviđaju da će s više od 30 posto glasova u predsjedničkim izborima u drugi krug proći aktualni Boris Tadić iz vladajuće Demokratske stranke (DS) i Tomislav Nikolić iz Srpske napredne stranke (SNS), koja je nastala cijepanjem Srpske radikalne stranke nakon svađe Nikolića i Vojislava Šešelja.
Nikolić, bivši potpredsjednik nacionalističke stranke SRS, a danas europejac, ima blagu prednost od dva do tri posto ispred Tadića, premda mu to ne garantira uspjeh u drugom krugu. Doduše, istraživanja International Republic Instituta predviđaju obrnut slučaj, tako da je jedini izvjestan kod predsjedničkih izbora - drugi krug.
U utrci za predsjednika slijede ih Ivica Dačić iz Socijalističke partije Srbije (SPS), stranke nekadašnjeg gospodara rata Slobodana Miloševića, bivši premijer Srbije Vojislav Koštunica iz Demokratske stranke Srbije (DSS) te Čedomir Jovanović iz LDP-a (Liberalno demokratske partije), kojemu se uglavnom prognozira između 5 i 7 posto glasova.
Parlamentarni izbori
Što se tiče parlamentarnih izbora, Nikolićevi Naprednjaci tu također vode sa svojom koalicijom "Pokrenimo Srbiju" u kojoj je još i Nova Srbija (NS), a u vladi, ukoliko ju sastave, bile bi i stranke Pokret "Snaga Srbije" (PSS) i Pokret Socijalista (PS). Također im se predviđa više od 30 posto glasova, dok bi za par postotaka za njima kaskali Tadićevi DS-ovci, koji su u koaliciji sa Socijaldemokratskom partijom Srbije (SDPS), Ligom Socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenada Čanka, Demohrišćanskom strankom Srbije, Strankom Zelenih i strankama nacionalnih manjina.
Više od 10 posto prognozira se Dačićevom SPS-u koji je u koaliciji sa strankom umirovljenika PUPS i Jedinstvenom Srbijom (JS). Dačićevu koaliciju slijedi Koštuničin DSS, koji bi sa svojom politikom neutralnosti prema Europskoj uniji trebao osvojiti oko 7 posto. Ali oko istog postotka vrte se i Šešeljevi Radikali te Jovanovićeva koalicija Preokret koja se sastoji od njegovog LDP-a i Srpskog pokreta obnove (SPO), Šešeljeva kuma Vuka Draškovića, zatim, Socijaldemokratska unija, Bogata Srbija i niz drugih strančica.
Spomenimo samo da se za Draškovićem i danas vuku kontroverze iz devedesetih. Iako Jovanović duguje svoju slavu upravo antinacionalističkim stavovima, u koaliciju je primio Draškovića, osnivača paravojne Srpske dragovoljačke garde, koja je devedesetih ratovala na tlu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, promovirao je Dražu Mihajlovića i četnički pokret. Oko izbornog praga plešu i Ujedinjeni regioni Srbije (URS), Dveri i Savez vojvođanskih Mađara.
Iako Naprednjaci vode, prognozira im se da će ipak u parlamentu ponovno prevladati DS-ovci kojima se daje više šansi za proširenje ionako povelike koalicije "Izbor za bolji život". Tako da bi odluka o pobjedniku, prema pisanjima medija, mogla pasti na DS-u već naklonjenog Čedu Jovanovića te stranke poput URS-a.
Lokalni izbori Ponajvažniji lokalni izbori, oni u Beogradu, trebali bi donijeti još jedan mandat DS-ovcu Draganu Đilasu. Prema istraživanju agencije Scan, njegova lista osvojila bi oko 23 posto glasova, dok bi SNS dobila oko 16 posto glasova. SPS bi imao sedam postotaka, LDP 7, DSS i URS po pet.
Recimo i da gradonačelniku Novog Sada Igoru Pavličiću iz DS-a Igor Pavličić za prvu gradsku fotelju konkuriraju naprednjak Miloš Vučević i Maja Gojković iz Ujedinjenih regiona.
