Klimatske promjene jedna su od najvažnijih globalnih tema danas, a ova godina bit će ključna za akcije koje se mogu poduzeti. Stoga je Svjetska meteorološka organizacija u suradnji s UN-om u srijedu objavila najnovije Izvješće o stanju klime.
- Koronavirus hara i Amerikom: 'Ne možemo raditi stvari kao prije. Ovo što je u New Yorku je fenomen'
- Ministar Vili Beroš o koronavirusu: 'Hrvatska razmišlja i o zatvaranju granica!'
"Ova 2020. godina ključna je za klimatske akcije ako svijet želi
kontrolirati sve lošiji utjecaj i pokazatelje klimatskih promjena
prije nego što bude prekasno", izjavio je glavni tajnik
Ujedinjenih naroda AntónioGuterres.
"Koncentracije stakleničkih plinova su na
najvišimrazinama u tri
milijuna godina kada je temperatura Zemlje bila čak
tri stupnja viša, a razina mora viša za nekih 15 metara",
rekao je Guterres.
"Brojimo posljedice u ljudskim životima, ali i u
ponašanju prirode kao što su suše, divlji
požari, poplave i ekstremne oluje", kazao je Gutteres.
Izvješće o stanju klime u 2019. istaknulo je fizičke znakove klimatskih promjena poput povećanja kopnene i oceanske temperature, ubrzanog rasta razine mora i topljenja leda, kao i utjecaja vremenskih i klimatskih promjena na društveno-ekonomski razvoj, zdravlje ljudi, migracije i raseljavanje te na kopnene i morske ekosustave.
Na konferenciji za medije Svjetske meteorološke organizacije
njezin glavni tajnik Petteri Taalas rekao
je da su razine ugljikova dioksida u Mauna Loai na Havajima,
referentnom opservatoriju WMO-ove inicijative Global
Atmosphere Watch, dosegnule novi vrhunac u siječnju i
veljači ove godine.
"Imali smo najtopliji siječanj u povijesti. Zima je u velikom
dijelu sjeverne hemisfere bila neobično blaga. Dim i polutanti iz
razornih australskih požara obišli su Zemlju i
rezultirali rekordnim emisijama CO2. Temperaturni rekordi na
Antarktici uzrokovali su topljenje i razbijanje leda što će
izazvati podizanje razine mora", razložio je.
"Nedavna prognoza za novo desetljeće britanske meteoslužbe Met Office pokazuje da ćemo u idućih pet godina vrlo vjerojatno imati i novi globalni temperaturni rekord. Očekuje se da će globalna temperatura od 2020. do 2024. biti između 1,06 i 1,62 Celzijeva stupnja viša u odnosu na predindustrijsku razinu, s otprilike 10 posto šanse da jedna godina privremeno prijeđe stupanj i pol", rekao je Taalas.
Kazao je i kako sve zemlje trebaju pokazati da se već u ovom desetljeću koncentracija stakleničkihplinova može smanjiti za 45 posto u odnosu na 2010. te da do sredine ovog stoljeća padne na nulu.
Do sada je 70 zemalja objavilo da se bori za ugljikovu neutralnost do 2050. Talaas je pozvao da se da veći prioritet inicijativama i ulaganjima kako bi se pomoglo zajednicama i narodima da se prilagode klimatskim promjenama i izgrade otpornost.
"Nova UN-ova konferencija koja će se održati u studenom u Glasgowu mora pokazati da se krećemo brzo i u pravom smjeru", zaključio je Guterres.