Hidroavion AG600 ima razmak krila od 39 metara, otprilike koliko je plavetni kit dugačak te je projektiran za pomorska spašavanja i borbu protiv šumskih požara, piše Daily Mail.
Zrakoplov je razvila Kina usred rastućih napetosti oko terirorija širom Južnog kineskog mora, a trebao bi doći do svojih kupaca 2022. Među 17 poznatih naručitelja su i brojni odjeli kineskih vlasti.
Sastavljen gotovo isključivo od kineskih dijelova
"Cilj nam je da dobijemo letni certifikat od uprave za civilni let do 2021., te da letjelice počnemo dostavljati naručiteljima do 2022.", rekao je Huang Lingcai, glavni projektant letjelice u državnoj tvrtki Aviation Industry Corporation of China (AVIC). AG600 je imao svoj prvi let 27. prosinca prošle godine. Lingcai je rekao i da će zrakoplov obaviti još nekoliko letova i ove godine, uključujući i prvo polijetanje s vode.
AVIC je proveo oko osam godina razvijajući ovaj hidroavion, koji je otprilike veličine Boeinga 737. Pokreću ga četiri turbopropelerska motora, a nosivost mu je 50 ljudi tijekom misija pomorske potrage i spašavanja, te može pokupiti do 12 tona vode unutar 20 sekundi za gašenje požara, tvrde državni kineski mediji.
Domet mu je do 4.500km, a projektiran je da može slijetati i polijetati i kada su valovi visine dva metra. Dizajn se slavi kao sjajan uspjeh kineskog avioinžinjeringa, jer je 98% svih komponenti proizvedeno u Kini.
Logistička potpora kineskom 'osvajanju mora'
"Operativni radijus od 4.500 kilometara i sposobnost slijetanja i uzlijetanja s vode čine ovu letjelicu prikladnom za korištenje s kineskih umjetnih otoka", izjavio je James Char, vojni analitičar Tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru, još prošle godine. "Kapacitet i pokretljivost ovog zrakoplova čini ga idealnim za prijevoz materijala ovim pomorskim građevinama čija struktura nije dovoljno čvrsta da podnese pravu pistu", rekao je Char.
Ovaj zrakoplov može doletjeti do najjužnijeg teritorija kojeg Kina svojata, Jamesove sprudi, za samo četiri sata od južnokineskog grada Sanye. Istu tu sprud svojataju i Tajvan i Malezija, koja njime trenutno i upravlja. Radi se o nakupini podvodnog stijenja oko 80km od obale Malezije te oko 1.120km od kineskog kopna.
Gomilanje kineskih snaga u Južnom kineskom moru, kroz koje godišnje prođe trgovinske robe u vrijednosti od pet milijardi dolara, nešto je čemu se jako suprotstavljaju druge države. Filipini su više godina bili najjači suparnici kineskom ekspanzionizmu, te su podnijeli žalbu tribunalu UN-a, koji je prošle godine presudio kako su kineske teritorijalne tvrdnje na moru bez zakonskih osnova, no dolaskom na vlast novog predsjednika Rodriga Dutertea Filipini su se povukli iz spora.
