Ukrajinska mornarica zaprijetila je da će ubuduće otvoriti vatru na brodove ruske obalne straže, ako se ponovi incident kakav se zbio u noći sa srijede na četvrtak u blizini Kerčkog prolaza, tjesnaca koji povezuje Crno more s Azovskim morem i odvaja Kerčki poluotok Krima. U incidentu su sudjelovala tri ukrajinska oklopna topnička broda Gyurza-M i pet neidentificiranih brodova obalne straže ruske sigurnosne službe FSB. Kako javljaju ukrajinski mediji, ruski su brodovi počeli izvoditi "provokativne manevre" oko ukrajinskih brodova, a povukli su se tek nakon što su s ovih zaprijetili otvaranjem vatre.
Nekoliko sati kasnije ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio je zatvoriti Kerčki prolaz za strane ratne brodove, čime je nastavljen rast tenzija u istočnoj Europi, piše Daily Mail.
Rusija će na granicu Ukrajine dovesti 115.000 vojnika?
Sve to događa se u vrijeme dok Rusija gomila vojne trupe duž granice s Ukrajinom. Tamo je trenutno raspoređeno oko 80.000 vojnika i oko tisuću tenkova, a neki analitičari smatraju da bi idućeg tjedna Rusija ondje moglo imati i više od 115.000 vojnika. Čitava situacija doima se kao priprema za moguću rusku invaziju na Ukrajinu.
Nakon incidenta u Kerčkom prolazu, Rusija je objavila da zatvara tjesnac za strane ratne brodove sve do listopada, navodno kako bi ondje mogla održati mornaričke vježbe. Ukrajina je taj potez Moskve ocijenila kršenjem svojih prava.
Zatvaranjem tog tjesnaca onemogućen je pristup ukrajinskim lučkim gradovima Mariupolju i Berdjansku, koji graniče s pobunjeničkom regijom Donbas gdje se trenutno vode borbe proruskih pobunjenika i ukrajinskih snaga. Zatvaranje tjesnaca otežat će Ukrajini isporuku zaliha do tog područja ako Moskva odluči pokrenuti invaziju.
Biden prijeti Putinu novim sankcijama, Zelenski traži pomoć
Putin je odlučio zatvoriti spomenuti tjesnac nakon što je američki predsjednik Joe Biden zaprijetio Moskvi novim sankcijama zbog, kako je rekao, ruskih pokušaja miješanja u američke izbore i hakerskih napada na baze podataka američke vlade. Biden je to nazvao "srazmjernim odgovorom" rekavši da je mogao postupiti i oštrije, ali je odlučio zadržati "stabilan odnos" i izbjeći "ciklus eskalacije i sukoba" s Rusijom. Prethodno je Biden opozvao i dva američka razarača koja su bila poslana prema Crnom moru kao upozorenje Rusiji. Osim toga, Biden je Putinu predložio održavanje sastanka na vrhu u nekoj trećoj zemlji tijekom sljedećih mjeseci kako bi razgovarali o problematičnim pitanjima, uključujući i najnovije napetosti u Ukrajini. No, Biden još nije dobio Putinov odgovor na tu ponudu.
A dok traju diplomatske prepirke SAD-a i Rusije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas se sastao s europskim saveznicima u Parizu kako bi osigurao konkretnu potporu u slučaju napada Rusije na njegovu zemlju. Daily Mail javlja kako je Zelenskog osobno primio francuski predsjednik Emmanuel Macron, dok će im se njemačka kancelarka Angela Merkel pridružiti putem videoveze.
"Suverenitet Ukrajine je ugrožen. Sav naš trud usmjeren je na izbjegavanje eskalacije i ublažavanje napetosti", priopćeno je iz Macronova ureda.
Ukrajina može obnoviti svoj nuklearni arsenal
U isto vrijeme, ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba poručio je da je granica Ukrajine "crvena linija". "Ako Rusija prijeđe tu crvenu liniju, onda će patiti", dodao je.
U međuvremenu je i britanski veleposlanik u Moskvi pozvan na razgovor u rusko Ministarstvo vanjskih poslova nakon što je London pozvao ruskog veleposlanika u Velikoj Britaniji na sličan razgovor zbog pogoršanja bilateralnih odnosa. Britansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u četvrtak da je pozvalo ruskog veleposlanika kako bi mu izrazilo zabrinutost zbog "zloćudnog ponašanja" Moskve i potvrdilo potporu Londona sankcijama koje je najavio Biden.
Povrh svega, Ukrajina je upozorila da bi, ako joj NATO ne odobri pristup u članstvo, mogla jednostrano izgraditi svoj nuklearni arsenal.
'Ili ćemo biti dio NATO-a ili ćemo se sami naoružati'
Ukrajina je svojedobno posjedovala nuklearno oružje koje joj je ostalo nakon raspada Sovjetskog saveza. U svom je nuklearnom arsenalu imala 176 interkontinentalnih balističkih projektila i 44 strateška bombardera, no pristala je eliminirati svo to naoružanje tražeći zauzvrat sigurnosna jamstva Velike Britanije, SAD-a i Rusije.
"Moramo učiniti sve kako bismo se osigurali ako nas Putin napadne. Mogućnost za to je da Ukrajina napokon postane članica NATO-a", izjavio je ovih dana Andrij Melnik, ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj.
"Da je Ukrajina bila članica NATO-a 2014. godine, nikada ne bi došlo do aneksije Krima i ovog strašnog rata na istoku naše zemlje", dodao je.
No, Melnik je potom i otvoreno upozorio: "Nemamo drugog izbora - ili ćemo biti dio NATO-a ili ćemo se sami morati naoružati, a možda ponovno razmišljati i o nuklearnom naoružanju. Suočeni smo s najvećim pokretom ruskih trupa još od Drugog svjetskog rata." Ruska novinska agencija Sputnik u svom je izvješću navela kako je Ukrajina "vjerojatno zadržala tehničku sposobnost za izgradnju nuklearnog arsenala".
