Na ročištu su bili predstavnici Njemačke, Francuske, Hrvatske i Irana, dok Bosna i Hercegovina "zbog tehničkih poteškoća nije bila u mogućnosti organizirati prisustvo svog predstavnika u Haagu na vrijeme".
Karadžić je na saslušanju kazao da prvenstveno želi pokazati da su u proteklom ratu u BiH sudjelovale "četiri zaraćene strane" i to srpska, muslimanska, hrvatska i međunarodna zajednica.
On smatra da će dokumenti koje traži od ovih zemalja pokazati što se dešavalo i "sa kakvom oružanom silom je srpska strana imala posla", piše Sarajevo-x.com.
U svom zahtjevu upućenom Vladi Njemačke, Karadžić je tražio dokumente o uvozu oružja u BiH tijekom rata.
"Pitanje šverca oružja koje je u Srebrenicu dolazilo preko Njemačke ne može biti bez značaja. Ne može biti bez značaja kako će svjedočiti ovdje svjedoci iz zemalja UN-a koje su kršile embargo. (...) Te zemlje su predvidjele što će biti u Jugoslaviji i BiH i aktivno doprinijele razbijanju te zemlje i onome što se tamo događalo. Mi smo se branili od cijelog svijeta", kazao je optuženi na ovom ročištu.
Thomas Läufer, ambasador Njemačke u Haagu, je zatražio da optuženi ograniči svoje zahtjeve na određene događaje i djela, te da ih precizira.
"Ono što smo do sada ustanovili je da ili naša vlada te dokumenta nema, ili su u drugim agencijama, ili nismo sigurni da ti dokumenti uopće postoje i ako postoje, onda su povjerljivi i mi ih ne možemo objavljivati", kazao je Laufer, a javlja BIRN - Justice Report.
Na sličan problem ukazao je i Josip Paro, ambasador Hrvatske u Haagu, koji je istaknuo da je Hrvatska spremna dati više dokumenata kada zahtjevi optuženog budu konkretniji.
"Hrvatska je jedna od najvažnijih zemalja i bila je nezaobilazna u svim transportima oružja, municije i vojne opreme. (...) Hrvatska je bila filter za prolaz svog tog oružja. Oni znaju za svaki metak, za svaku pušku, za svaku uniformu i čizme koje su došle. Oni su uzimali svoj udio u tome i apsolutno znaju i imaju evidenciju", smatra Karadžić.
Na zahtjev Sudskog vijeća, Tužiteljstvo je na ovom ročištu istaknulo kako ne tvrdi da je Srebrenica bila demilitarizirana zona i ne osporava da je oružje "švercano u nju", kao ni da su se dešavali napadi u enklavi i izvan nje. Tužilac je također istakao da nikada nisu zauzimali stav da vojne snage nisu legitiman vojni cilj.
"Cijenim priznanja Tužitelstva na osnovu kojih bismo mogli zaključiti da je pitanje odluke moje i VRS-a za vojnu akciju prema Srebrenici i Žepi bilo legitimno i da se ono neće naći u optužnici, ali ono je i dalje u optužnici. Tu je i pitanje odakle to oružje. Moramo da pratimo trag tog oružja i vidimo koje su to sve sile bile protiv nas", kazao je Karadžić.
Kada je riječ o predstavnicima Irana, kako je pojašnjeno na ovom ročištu, oni optuženom nisu dostavili nikakve dokumente, tvrdeći da nije bilo ništa "relevantno". Ali Mokhberolsafa, pravni savjetnik iranske ambasade u Holandiji, zatražio je od Sudskog vijeća da odbaci zahtjev optuženog.
Prethodni članak:
arti-200912280293006
