Tijekom pet mjeseci od početka ruske invazije na Ukrajinu, izjave ruskih dužnosnika o ciljevima Moskve su se mijenjale. I to u nekoliko navrata. Evo najvažnijih izjava po izboru DW-a.
„Rusija će pomoći ukrajinskom narodu da zbaci antihistorijski režim koji je neprijatelj naroda“, rekao je, prema navodima agencije TASS, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov 24. srpnja na sastanku s Arapskom ligom u Kairu. Rusiji je „žao ukrajinskog naroda" koji „zaslužuje mnogo bolje".
Nepuna tri mjeseca ranije, rekao je nešto sasvim drugo - naime da je cilj Moskve „zaštititi narod u Donbasu", te da Kremlj nema namjeru mijenjati vlast u Ukrajini. DW podsjeća na izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova kao i drugih ruskih dužnosnika o ciljevima Moskve kada je riječ o ratu u Ukrajini.
Srpanj: Širenje 'geografskih ciljeva'
Dana 20. srpnja, Lavrov je za državnu rusku agenciju RIA Novosti i za medijsku kuću RT rekao da Moskva i dalje želi „denacificirati i demilitarizirati Ukrajinu“, kako ona više ne bi predstavljala opasnost i vojnu prijetnju za Rusiju. On je dodao: „Ne radi se samo o Narodnim republikama Lugansku i Donjecku, već i o regijama Hersona, Zaporožju i nizu drugih područja“.
Lavrov je rekao da neće biti širenja „geografskih ciljeva“ na područja izvan takozvanih „narodnih republika“ i dodao da nema smisla da se „u aktualnoj situaciji“ pregovara s Ukrajinom. To je, kako kaže, specijalitet Amerikanaca, oni se time bave u čitavom svijetu", rekao je Lavrov 1.5. za talijanski „Mediaset".
U tom intervjuu, Lavrov je naglasio da je cilj Rusije „jamčiti sigurnost ljudima na istoku Ukrajine, kako ih više ne bi ugrožavali militarizacija i nacifikacija, i kako sigurnost Ruske federacije ne bi bila ugrožavana s ukrajinskog teritorija."
Kasnije, 31. svibnja, Lavrov je na sastanku s glavnim tajnikom Organizacije za islamsku suradnju (OIC) Huseinom Ibrahimom Tahom, izrazio mišljenje da „zapadne kolege" koriste situaciju u Ukrajini kako bi „spriječile nastajanje multipolarnog svijeta“.
Ožujak i travanj: Neutralnost Ukrajine i suzbijanje NATO-a
Navodna prijetnja koju Zapad i prije svega NATO predstavljaju za Rusiju, odmah po početku rata je bila glavna tema u govorima ruskih političara. Oni stalno ponavljaju da Ukrajina mora biti neutralna i da samo tako može biti spriječen njezin pristup NATO-u. To je naglasio i Vladimir Putin na sastanku s predstavnicima ruskih avio-kompanija 5. ožujka. Tom prilikom je dodao i da bi u slučaju konflikta između Rusije i NATO-a svima „bilo jasno" kakve bi bile posljedice.
Pre toga, 1.3., manje od tjedan dana od početka ruske invazije, ministar obrane Sergej Šojgu je na televiziji rekao: „Najvažnije je da se Ruska Federacija zaštiti od vojne prijetnje koju predstavljaju zapadne zemlje koje pokušavaju iskoristiti ukrajinski narod u borbi protiv naše zemlje".
Krajem ožujka, nakon neuspjeha ruske ofenzive na Kijev, retorika se primjetno promijenila. „Denacifikacija i demilitarizacija" su potisnute u drugi plan. Prednost su dobili podrška Donbasu i rješenje konflikta pregovorima. Tako je 25.3. zamjenik šefa ruskog generalštaba, general-pukovnik Sergej Rudskoj, rekao da je cilj „ruske specijalne operacije da pomogne ljudima u Narodnim Republikama Donjecku i Lugansku, koji su osam godina izloženi genocidu kijevskog režima".
U travnju su ruski dužnosnici ponovno tematizirali konfrontaciju s NATO-om i SAD-om. Jedanaestog travnja, Sergej Lavrov je za Rosiju24 rekao: „Naše specijalne vojne operacije trebale bi okončati bezobzirno širenje kursa ka potpunoj dominaciji SAD-a i njima podređenih zapadnih zemalja u međunarodnoj areni“. Prema njegovim riječima, Zapad je od Ukrajine napravio „područje za definitivno podjarmljivanje Rusije“, ali „Rusija nikada neće zauzeti „podređenu poziciju“.
Lipanj i srpanj: Krim i prijetnja koju predstavlja NATO
I Dmitrij Medvedev, šef Ruskog vijeća sigurnosti, želi spriječiti članstvo Ukrajine u NATO-u. On je za ruski list „Argumenti i fakti“ 29. lipnja rekao da bi to članstvo za Rusiju bilo opasnije od učlanjenja Švedske ili Finske. Istovremeno je naglasio da je Krim dio Rusije. „Svaki pokušaj da se prodre na Krim bio bi objava rata našoj zemlji. Kada bi to učinila neka članica NATO-a, onda bi to bio konflikt s kompletnim Sjevernoatlantskim savezom, Treći svjetski rat, totalna katastrofa“. Isto je rekao i Putin u ožujku na spomenutom sastanku s predstavnicima avio-kompanija.
Još u Putinovom govoru na televiziji 24. veljače, kada je rusku invaziju najavio kao „specijalnu vojnu operaciju“, veliki značaj je pridavan navodnoj prijetnji Rusiji koju predstavlja daljnje širenje NATO-a na istok. Putin je još tada izjavio da je „cilj da se zaštite ljudi koji su osam godina izloženi genocidu i tiraniji kijevskog režima“. „Zato se zalažemo za demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine. Osim toga, pred sud ćemo izvesti one koji su počinili krvave zločine nad civilima, između ostalog i nad građanima Ruske Federacije“, rekao je Putin. Tada je još govorio o tome da Moskva ne planira okupaciju ukrajinskih područja.
