Reuters ističe da su štete od suše najgore u Srbiji i Bosni i Hercegovini, gdje je u tlu izmjerena temperatura od čak 47 Celzijevih stupnjeva. Bosanska poljoprivreda mogla bi zabilježiti milijardu dolara štete, srpska čak dvije milijarde, a Hrvatska 250 milijuna.
Ljeti uvijek iznenađeni sušom
"Plaćamo nedostatak sistematične poljoprivredne politike tijekom posljednjih 20 ili 50 godina. Ljeti smo uvijek iznenađeni sušom", kazao je Damir Kovačić sa Zavoda za marketing u poljoprivredi zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
Iz Svjetske banke, koja u ožujku BiH dala kredit za poboljšavanje sustava navodnjavanja, ocijenili su da zemlje Balkana imaju ogroman poljoprivredni potencijal, ali nedostatak infrastrukture i strategije.
"Bivša Jugoslavija je imala jedan od najrazvijenijih sustava navodnjavanja i odvodnje. Nažalost, ti sustavi su uništeni. To nije samo zbog proračunskih manjkova, nego i zbog promjena u upravljanju tim sustavima", objasnio je za Reuters Holger Kray, zadužen za poljoprivredu i ruralni razvoj Europe i središnje Azije u Svjetskoj banci.
Hrvatska treba iskoristiti fondove EU
I dok poljoprivrednici iz BiH prijete da će početkom rujna blokirati najveće ceste i granice ukoliko im vlada ne plati ogromne subvencije i poduzme mjere za zaštitu domaće proizvodnje, Hrvatima barem ostaje mogućnost da iduće godine uzmu novac iz fondova EU, nakon što postanu 28. članica Europske unije, navodi Reuters.
Podsjećaju i na riječi potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, koji je pristup poljoprivredi u Hrvatskoj usporedio s "primitivnim plemenima". "Ako ima kiše, tada će biti i uroda i struje. Ako je suša, neće biti ničega. To se mora promijeniti", zaključio je Čačić u predizbornoj kampanji prošle godine.