Dvadeset godina nakon ukidanja obaveznog vojnog roka u Francuskoj, 2.000 adolescenata će od nedjelje biti uključeno u novu mješovitu javnu službu, projekt za koji se zauzimao predsjednik Emmanuel Macron koji tako želi osnažiti "nacionalno zajedništvo".
Djevojčice i dječaci u dobi od 15 i 16 godina boravit će u okviru tog desetodnevnog programa izvan svog doma i prolazit će obuku o prvoj pomoći i pripremati se za krizne situacije. Usto će u godini nakon obuke dva tjedna morati volontirati u nekoj udruzi, domu umirovljenika, u vatrogastvu, vojsci i slično.
Ta opća javna služba (SNU) - koja će za nekoliko godina postati obavezna - bila je predizborno obećanje predsjedničkog kandidata Macrona koji tako želi osnažiti društveno zajedništvo u zemlji podijeljenoj na bogate i siromašne i pogođenoj nizom džihadističkih napada od 2015.
Za početak je između 4.000 kandidata izabrano 2.000 volontera, među kojima je 50 sa smetnjama u razvoju. Služit će u drugim pokrajinama diljem zemlje a bit će smješteni u internatima, odmaralištima i sveučilišnim kampusima. Za njih će se skrbiti oko 450 odraslih.
Po nedavnoj anketi instituta IFOP-a ovu inicijativu podupire 74 posto Francuza, a njezini kritičari misle da dva tjedna službe neće bitno utjecati na veće društveno "zajedništvo". Studentske organizacije ističu i da će se na to potrošiti previše javnog novca dok visoko školstvo upozorava na svoj loš materijalni položaj.
Odredba o javnoj službi koja će se unijeti u ustav, trebala bi se s godinama postupno proširiti na sve adolescente te dobi - njih oko 800.000 - za što će se na koncu izdvajati oko 1,6 milijarda eura.
Emmanuel Macron je prvi francuski predsjednik koji nije služio vojni rok - 10 mjeseci obaveznog služenja u vojsci - koji je 1997. ukinuo predsjednik Jacques Chirac.
