U subotu je počelo prebrojavanje glasova na iranskim predsjedničkim izborima nakon što je neočekivano velik odaziv glasača prisilio ministarstvo unutarnjih poslova da rok glasovanja u petak produlji do čak 23 sata, u vrlo neizvjesnom dvoboju između sadašnjeg predsjednika reformatora Hasana Rohanija i konzervativca Ebrahima Raisija.
Iransko ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je da je na predsjedničkim izborima u petak glasovalo više od 40 milijuna ljudi, procjenjujući odaziv na oko 70 posto. Takav veliki odaziv doveo je do stvaranja dugih redova na glasačkim mjestima pa je rok glasovanja morao biti produljen za najmanje pet sati, do 23 sata, prenijela je državna televizija, no, kako je objasnio ministar unutarnjih poslova Abdolreza Rahmani-Fazli, zakonski nije bilo moguće produljiti ga i nakon ponoći.
Rohani (68), umjereni pripadnik iranskog vjerskog establišmenta koji je uspio svoju zemlju izvući iz međunarodne izolacije, na izborima, na kojima se natječe za drugi mandat, našao je u Ebrahimu Raisiju, štićeniku vrhovnoga vjerskog vođe Alija Hamneija, neočekivano snažnoga protivnika.
"Ovi su izbori važni za buduću ulogu Irana u regiji i svijetu", upozorio je nakon glasovanja Rohani, koji je prije dvije godine sa svjetskim silama dogovorio ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje većine nametnutih gospodarskih sankcija.
Veliki odaziv mogao bi biti pozitivan signal za Rohanija, čije pristaše je najviše zabrinjavala apatija glasača naklonjenih reformama, razočaranih sporošću promjena. Raisi (56), koji je dosadašnjeg predsjednika optužio za pogrešno gospodarsko upravljanje, svoju je kampanju vodio populistički, nazivajući se predstavnikom i braniteljem siromašnih, kojima je obećao povećanje socijalne pomoći, obnovu domaće industrije i otvaranje milijun radnih mjesta godišnje.
Pretpostavlja se da ima podršku moćne Revolucionarne garde, kao i prešutnu podršku Hamneija, čije ovlasti nadmašuju predsjedničke ali koji se uobičajeno drži podalje od dnevno političkih pitanja.
"Poštujem ishod glasovanja naroda, rezultate ću poštivati", kazao je Raisi nakon što je glasao, prenijela je poluslužbena iranska novinska agencija Fars.
Međutim, ističe Fars, kasnije se u ministarstvu unutarnjih poslova u Teheranu žalio na premali broj glasačkih listića na mnogim biračkim mjestima, nakon čega su isporučeni dodatni listići.
Na predsjedničkim izborima 2013. Rohani je izabran u prvom krugu s 50,7 posto glasova, ili tri puta više od svog najbližeg protivnika. Ovaj put, ishod bi mogao biti znatno neizvjesniji, nakon što su se povukla druga dvojica konzervativnih kandidata, prepustivši svoje glasače Raisiju.
Revolucionarna garda i drugi tvrdolinijaši očekuju da bi im Raisijeva pobjeda omogućila preuzimanje kontrole nad gospodarstvom i politikom, koje smatraju dovedenima u pitanje ukidanjem sankcija i otvaranjem zemlje za inozemna ulaganja.
Tijekom višetjedne predizborne kampanje, dvojica su kandidata razmjenjivala optužbe za korupciju i brutalnost, u iznenađujuće agresivnim televizijskim debatama. Obojica odbacuju optužbe onoga drugoga. Izbore je diljem zemlje osiguravalo oko 350 tisuća predstavnika snaga sigurnosti, a ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je sredinom dana kako nisu zabilježeni nikakvi incidenti, objavila je državna televizija. Veliku političku napetost u zemlji pokazuje i Rohanijevo upozorenje Gardi da se ne miješa u izbore. Sumnje da su Revolucionarna garda i njoj podređena milicija na izborima 2009. lažirali rezultate glasovanja kako bi pogodovali tvrdolinijašu Mahmudu Ahmadinedžadu rezultirale su osmomjesečnim prosvjedima diljem zemlje, koji su nasilno ugušeni.
