Novi hrvatski Zakon o prebivalištu primorava izbjegle da poslije 20 godina donesu odluku koju osobnu iskaznicu će uzeti. One osobe koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj ne mogu dobiti hrvatsku osobnu iskaznicu, a ukoliko je nemaju, morat će plaćati dodatni porez na svoju imovinu u Hrvatskoj, piše Deutsche Welle.
Prema podacima iz Komesarijata za izbjeglice, u Srbiji je još uvijek registrirano 66.407 ljudi sa statusom izbjeglice. Oko 50.000 ih je iz Hrvatske; 1996. bilo ih je ukupno 618.000, a tijekom godina državljanstvo Srbije dobilo je njih 250.000. Istovremeno, podaci UNHCR-a pokazuju da je održivi povratak u Hrvatsku ostvarilo 60.000 ljudi. Svake godine povratak je sve slabijeg intenziteta, a samo 38 posto od ukupnog broja osoba koje se vrate u Hrvatsku, tamo i ostaje.
Slikar iz Rijeke Đuro Maoduš, stanovnik izbjegličkog centra Krnjača kod Beograda, kaže da nije dovoljno informiran i da ne zna kako će se ulazak Hrvatske u Europsku uniju odraziti na neriješeno pitanje njegovog stana u Rijeci. "Moj stan je uzeo jedan Hrvat. On je moj stan iznajmljivao. To je malo tragično. Bar da je ušao netko tko nema stan, nego je ušao netko tko već ima stan, a moj iznajmljuje...", kaže Đuro.
