SAD i Europska unija odlučile su zajedničkim snagama pokušati riješiti političku krizu u Bosni i Hercegovini.
Uz visoku delegaciju Europske unije u Sarajevo sutra stiže i posebni američki izaslanik Matthew Palmer, s kojim je razgovarao Goran Latković.
Na pitanje hoće li on podržati hrvatski zahtjev za izmjenom izbornog zakona u BiH kako bi Hrvati kao konstitutivni narod bili jednako zastupljeni, Palmer je kazao:
"Ono što mi pokušavamo je raditi sa svim sudionicima ovog procesa u Bosni i Hercegovini. Izborne reforme i ciljane ustavne promjene koje prate te izborne reforme, riješit će ne samo zabrinutost bosanskohercegovačke i hrvatske zajednice, koja je izrazila da nisu jednako zastupljene u institucijama vlade, nego bi istovremeno zaključile odluke Europskog suda."
"Razgovarali smo o tome s predstavnicima bosanskohercegovačke, hrvatske vlade, sa SDA-om, razgovarali smo o tome sa strankama opozicije, s vladom Republike Srpske, s Miloradom Dodikom. Vjerujem da postoji put koji vodi k dogovoru", rekao je.
Kazao je i što misli o Dodiku, odnosno o njegovim postupcima, te o optužbama da je Dodik s takvim ponašanjem glavni uzrok političke nestabilnosti u BiH:
"Zabrinuti smo oko trenutnog političkog ozračja u Bosni i Hercegovini. Zabrinuti smo zbog frakcija, napetosti, nestabilnosti koja nije zanemariva, sve to zbog postupaka i retorike Milorada Dodika. Vodili smo razgovor s njim i nadamo se dogovoru oko određenih uvjeta. Nadamo se postizanju dogovora oko izbornih reformi, oko konstituirajućih reformi i oko samih promjena izbornog zakona. Sve bi to pomoglo olakšavanju tih tenzija i frakcija."
Palmer u BiH putuje s kolegicom iz EU-a Angelinom Eichhorst. Koji im je primarni cilj?
"Sjedinjene Američke Države jako blisko surađuju s EU-om kako bismo postigli dogovor oko izbornih i konstituirajućih reformi u Bosni i Hercegovini. Naš cilj je pomoći strankama da ostvare zajedništvo, utvrde svoje različitosti, namjere, da postignu kompromis i sporazum koji bi, na kraju krajeva, pomogao BiH na njezinom europskom putu", rekao je i to.
Na kraju je natuknuo i postoji li mogućnost promjene Daytonskog sporazuma:
"Mislim da možemo sagledati neke promjene oko ustava koje bi, prije svega, uklonile etnički prefiks kod izbora članova Predsjedništva. Uz to, omogućile bi novi okvirni zakon u BiH, koji bi podržavao želje bosanskohercegovačke i hrvatske zajednice, ali bi i pošteno zastupao predstavnike svih insititucija."
