Talijani su glasali na izborima nakon kojih se očekuje uspostava najdesnije vlade u zemlji od Drugog svjetskog rata na čelu s Giorgijom Meloni, koja bi trebala postati prva talijanska premijerka u povijesti.
Prema predizbornim anketama objavljenima prije dva tjedna, pobjeda desničarskog saveza predvođenog Meloninom strankom Braća Italije čini se vrlo izvjesnom. No kako je u posljednja dva tjedna na snazi bila zabrana provođenja i objavljivanja anketa, iznenađenja ipak nisu nemoguća.
Meloni bi bila očiti kandidat za premijera kao čelnik saveza koji također uključuje stranku Forza Italia bivšeg premijera Silvija Berlusconija.
"Oni su donijeli jednu zanimljivu odluku, tko bude pojedinačno veći od te tri stranke daje premijera. Ono što znamo je da to sigurno neće biti Berlusconijeva stranka, samo je pitanje hoće li Liga dati premijera ili će to biti Meloni i njena Braća Italije", objasnio je profesor na Fakultetu političkih znanosti Višelav Raos.
Braća Italije često su bila optuživana za fašizam, a istina je da baštine jednu postfašističku poziciju. Bilo je mnogo kontroverzi oko samog njihovog loga koji prikazuje plamen u bojama talijanske zastave, a kakav je koristio i MSI, neofašistički pokret Mussolinijevih pristaša iz 40-tih godina. Sama Meloni je svoju političku karijeru započela kao njihova aktivistkinja, a već je s 19 godina bila uključena u kampanju za krajnje desni Nacionalni savez. Tom je prilikom na jednoj francuskoj televiziji izjavila da je "Mussolini bio dobar političar jer je sve što je radio, radio za Italiju".
Tko je Giorgia Meloni
Meloni se nastoji distancirati od takve prošlosti, premda je se ne želi posve odreći. Zagovara tradicionalne katoličke obiteljske vrijednosti, ali kaže da će sačuvati talijanski zakon o pobačaju koji dopušta prekide trudnoće, ali omogućuje doktorima da odbiju provoditi ih.
Meloni je s 31 godinom bila najmlađa ministrica u poslijeratnoj talijanskoj povijesti i bila je među osnivačima Braće Italije 2012. godine. Na izborima 2018. njezina stranka osvojila je četiri posto glasova, a sada u anketama dobiva više od 24 posto.
Ako ostvari pobjednički rezultat, Meloni bi bila ispred ne samo svojih suparnika, nego i koalicijskih partnera, protuimigrantske Lige Mattea Salvinija i stranke Forza Italia Silvija Berlusconija, u čijoj je vladi bila 2008. godine.
Meloni ide u prilog to što je njezina stranka bila jedina oporbena stranka zadnjih 18 mjeseci jer su sve ostale odlučile ući u vladu nacionalnog jedinstva dosadašnjeg premijera Maria Draghija.
Istodobno želi razuvjeriti one koji postavljaju pitanja o njezinu manjku iskustva, postavivši plakate sa sloganom „Spremna” širom zemlje. Naglašava fiskalnu razboritost s obzirom na golemi talijanski dug, unatoč tome što njezina koalicija poziva na smanjenje poreza i veća socijalna davanja.
"Talijanska desnica prepustila je fašizam povijesti ima već više desetljeća”, rekla je u video obraćanju stranim dopisnicima prošli mjesec.
Prijepori oko EU
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je upozorila Italiju na posljedice ako odstupi od demokratskih načela, uputivši time jedva prikrivenu prijetnju uoči izbora.
Komentari ukazuju na zabrinutost u nekim europskim prijestolnicama zbog predstojećih izbora te sugeriraju da bi odnosi između Bruxellesa i Rima mogli postati turbulentni ako Meloni i njeni partneri pobjede.
"Moj pristup je da koja god je demokratska vlada voljna raditi s nama, mi radimo zajedno", rekla je von der Leyen na Sveučilištu Princeton u Sjedinjenim Državama u četvrtak, odgovarajući na pitanje postoje li zabrinutosti zbog predstojećih izbora u Italiji. "Ako stvari krenu u teškom smjeru... Govorila sam o Mađarskoj i Poljskoj, imamo alate", dodala je.
Njezino stajalište o Europi s godinama je postalo umjerenije i više ne želi da Italija napusti eurozonu i snažno podržava europske sankcije protiv Rusije zbog rata u Ukrajini. No, govori da se Rim mora više zauzimati za svoje nacionalne interese i podržava mađarskog premijera Viktora Orbana u njegovim bitkama s Bruxellesom.
Nova bi talijanska vlada mogla naići na probleme s usuglašavanjem stavova oko EU i podrške Ukrajini.
"Problem nastaje što već vidimo prijepore oko pitanja kako će se Italija postaviti prema ratu u Ukrajini. Mi znamo od prije da su se Liga, i Salvini dok je on još bio u Europskom Parlamentu, ubrajali u on EU političare koji su bili proputinovski orijentirani i često krivili Zapad za te odnose. Trenutno u Italiji postoje rasprave je li ovaj tip podrške Ukrajini produktivan s obzirom na to da to da zemlja isto dosta ovisi o plinu i da je u ekonomskoj krizi. Pitanje je mogu li si priuštiti slanje neke veće vojne podrške? Salvini je tu ipak spreman više pomoći Ukrajini nego Giorgia Meloni i to bi moglo u startu opterećivati ovu vladu", kaže Raos.
S druge strane, nastavlja, svi su veliki euroskeptici, i svi su govorili o izlasku iz eurozone. No, i ta se retorika u zadnje vrijeme utišala.
"Naime, oni su svjesni da ne smiju previše provocirati EK da im se ne bi dogodilo ovo što s događa s Mađarskom kojoj su sada uskraćena neka od sredstava za oporavak nakon korone. A znamo da je onaj prvi val buknuo na sjeveru Italije, u Berganu, gdje je tradicionalno Liga na vlasti, kao i da Italiji itekako trebaju ta sredstava za oporavak od pandemije", kaže Raos.
Utjecaj na Hrvatsku
"Hrvatskoj je važno da Italija dobije stabilnu vladu, i zbog turizma, ali zato što su mnoge naše banke i osiguravajuća društva u talijanskom vlasništvu. Mi s njima puno trgujemo, uz Njemačku, Austriju, Sloveniju i BiH, Italija nam je glavni trgovinski partner tako da jako ovisimo o tome što se događa u Italiji", tumači Raos.
Italija ima taj problem da stalno padaju vlade. No ono što je prednost takvih zemalja naspram Hrvatske je što niže razine vlasti funkcioniraju i bez obzira na to što nema vlasti, objašnjava profesor.
"To je recimo prednost Italije. Ona je stabilna u svojem kaosu, ali kratkoročno, s takvom jednom vladom malo će pasti burza, pa će pasti dionice i sve to može imati negativnih utjecaja na nas. Evo vidim sad vijesti da su dosta podbacili mirovinski fondovi u Hrvatskoj, a oni su vlasnički djelomično vezani uz talijanska osiguravajuća društva, banke i tako dalje. Nije panika, ali definitivno će biti neugodno. Hoće li ta vlada preživjeti četiri godine? Vrlo vjerojatno neće. U sljedeće četiri godine vjerojatno ćemo vidjeti tri različite vlade nakon ovih istih izvora", rekao je profesor.
