Misteriozni nestanak malezijskog Boeinga plijeni pažnju i interes cijelog svijeta već mjesecima, no konkretnih informacija o njemu i dalje nema.
Nije bilo lošeg vremena, ni poziva upomoć, a olupina aviona ni nakon gotovo godinu dana nije pronađena. Sve su to činjenice koje su dodatno pojačale misterij oko njegova nestanka.
''Moje bavljenje njime započelo je dva dana nakon tragedije, kada sam dobio mail od urednika Slatea koji me pozvao da izvještavam i pišem o nestalom malezijskom avionu'', piše Jeff Wise.
''Inače sam privatni pilot, stručnjak za zrakoplovstvo i pisac znanstvenih radova, koji je posljednji put o misterioznoj avionskoj nesreći pisao 2009. godine kada se srušio Air France 447. Ubrzo sam pozvan na CNN i tako je sve krenulo. Provodio sam dane pričajući o strašnoj nesreći i mogućim uzrocima tragedije koja je snašla 239 putnika malezijskog aviona'', ispričao je novinar.
Na neki način, to je bio izazov. Riječ je bila o tehnički složenom događaju bez presedana, s jedne strane, a s druge strane interes javnosti plijenilo je i nepovjerenje dužnosnika zaduženih za ovaj nesretan događaj, za koje se ispostavilo da su (ne)namjerno skrivali mnoge informacije tijekom istrage.
Kladim se u središnju Aziju
Prvi važan trag dolazi od strane znanstvenika britanske tvrtke Inmarsat na temelju čijih saznanja, tvrdi Wise, postaje jasno u kojem se smjeru treba tražiti nestali avion.
''Ako je avion bio na svojoj ruti i putovao normalnom brzinom on bi se trebao nalazi negdje na potezu između Kazahstana, sjeverne Kine i južnog Indijskog oceana. Kladim se da je riječ o središnjoj Aziji'', tvrdi Jeff te dodao da je CNN ipak kao oslonac uzeo neimenovane američke izvore koji su tvrdili da je avion nestao južnije, i upravo je ta teza postala dominantna u potrazi.
Krivi trag od početka
Teorija je naravno bilo mnogo. A onda 24. ožujka malezijski premijer Najib Razak objavio je izvanredne vijesti - nestali avion letio je na jug prema Australiji, što drugim riječima znači da putnici vjerojatno nisu preživjeli.
Stručnjaci su došli do zaključka kako je nestali avion završio u južnom dijelu Indijskog oceana, oslanjajući se na tri vrste podataka - komunikaciju zemaljskih stanica s avionom, vremenske intervale i mjerenja frekvencija.
U istragu se uključila Australija koja je istragu pomaknula zapadno do Pertha, a u Indijski ocean poslana je i robot-podmornica. No, i taj je pokušaj pronalaska nestalog malezijskog aviona neslavno propao.
Sva čuda tehnologije i sve mogućnosti koje današnji svijet ima pokazala su se potpuno beskorisna u ovom slučaju. I dan danas informacija o tom kobnom letu nema.
A ova je priča o misteroznom nestanaku aviona završila poput mnogih njoj sličnih - jednostavno smo o tome prestali pričati, zaključuje Wise.
