Crna zastava Islamske države vijori se iznad otoka južnih Filipina koje teroristička skupina smatra svojom istočnoazijskom provincijom. Borci u džunglama koji su udaljeni dva oceana od 'rodnog mjesta' Islamske države koriste to ime za terorističke napade, piše New York Times.
Privlačno militantnim džihadistima
Kada su se vjernici okupili na nedjeljnoj misi u katoličkoj katedrali u siječnju, dvije bombe eksplodirale su i ubile 23 ljudi. Islamska država objavila je kako je par samoubojica odgovoran za krvopoliće. Teritoriji Islamske države u Iraku i Siriji, koji su nekoć bili veličine Velike Britanije, drastično su smanjeni nakon četiri godine američkog bombardiranja i borbi kurdskih i šijitskih vojnih skupina, te jedino što je preostalo je selo na području jugoistočne Sirije koje bi moglo pasti u bilo kojem trenutku.
Međutim, daleko od poraženih, pokret je iznikao na drugim mjestima. Otok Mindanao na području južnih Filipina koji je raj za pobunjenike zbog guste divljine i slabe vlasti privukao je značajan broj militantnih džihadista Islamske države.
"ISIS u svojim rukama drži značajnu moć", izjavio je Motondan Indama, bivši borac s otoka Basilan i rođak Furujima Indama, militantnog vođe koji je obećao vjernost skupini. "Ne znam zašto se moj rođak pridružio, ali to se događa svugdje".
AFP
Zauzeli grad i ostavili ga u ruševinama
Skupina je napravila prvi značajan korak u regrutaciji za južne Filipine u 2016. godini. U to vrijeme su na internetu počele kružiti snimke koje su pozivale militante koji ne mogu otputovati u samoprozvani kalifat u Irak i Siriju. Stotine islamističkih boraca pristigli su iz Čečenije, Somalije, Jemena, rekli su obavještajni dužnosnici. Iduće godine militanti koji su obećali vjernost Islamskoj državi preuzeli su grad Marawi u Mindanao, a pet mjeseci kasnije kada je vojska uspjela ponovo zauzeti grad najveći grad s većinski muslimanskim stanovništvom bio je u ruševinama.
Vjeruje se kako je ubijeno oko 900 pobunjenika, među kojima su bili strani borci i emir istočnoazijske pokrajine Islamske države Isnilon Hapilon.
Filipinski predsjednik proglasio je pobjedu nad Islamskom državom, no to nije zaustavilo džihadiste da se regrupiraju.
"ISIS na Filipinima dobiva značajan novac i oni regrutiraju borce", izjavio je predsjednik filipinskog Instituta za mir, nasilje i istraživanje terorizma Rommel Banlaoi. "ISIS je najkompliciraniji problem danas na Filipinima i ne bismo trebali praviti se da ne postoji samo zato što mi ne želimo da ne postoji."
Ignoriranje problema
Nakon samoubilačke bombe katoličke katedrale na otoku Jolo, filipinska vojska uzvratila je zračnim napadima i s 10 tisuća vojnika na otoku, naveo je pukovnik Gerry Besana, glasnogovornik regionalnog vojnog zapovjedništva grada Zamboanga.
Američki nadzor s dronovima nadzire južnofilipinski arhipelag, gdje je koncentrirana muslimanska manjina i gdje se događaju napadi lokalnih pobunjenika na državu u kojoj je većina stanovništvo kršćani. Čak i s intenzivnijom vojnom ofenzivom, službena vlast odbija prihvatiti kako su Filipini postali ključni za islamski ekstremizam. Državni dužnosnici umanjuju značaj incidenata tijekom kojih je Islamska država slala strane borce i novac na Filipine, te kažu kako je nasilje 'prepirka' između muslimanskih klanova ili najobičnije razbojništvo.
Samo tjedan nakon bombardiranja katedrale u Joli, policija je objavila kako je slučaj riješen i okrivila lokalnu militantnu skupinu, Abu Sayyaf, s rijetkim navođenjem koliko je ustvari tih militanata povezana s Islamskom državom. Prilikom posjete katedrale Jolo, predsjednik Duterte i njegova pratnja gazili su po dokazima, rekli su crkveni dužnosnici. Forenzički tim danima nije imao pristup mjestu zločina, a psi su jeli dijelove tijela žrtava.
"Tražimo neovisnu istragu jer je ovo bilo prebrzo, preskoro su rekli da je to zaključen slučaj. Ovo je ozbiljna stvar koju se treba bolje promotriti jer prijetnja nije samo lokalna, možda dolazi izvana od Islamske države," rekao je svećenik crkve Jefferson Nadua.
photo by Ted ALJIBE / AFP
Džihadisti pod crnom zastavom Islamske države
Desetljećima su lokalni pobunjenici kao što je skupina Abu Sayyaf koja je i pokrenuo kampanju bombardiranja i javnih smaknuća cvali u divljini u kojoj nema zakona na području koje je rastegnuto prema Maleziji i Indoneziji.
U '90-ima nakon što su se neki stanovnici Filipina vratili s bojišnica Afganistana i tvrdolinijaških madrasa iz Jemena i Saudijske Arabija, njihovi lokalni problemi povezali su se s globalnim pozivima za džihad. Na tom području, militanti su sanjali kalifat oslobođen sekularne vlasti.
Izdanak Qaede Jemaah Islamiyah, koji je 2002. ubio više od 200 ljudi u terorističkom napadu na noćni klub na Baliju, obučio je novake u filipinskim džunglama.
"Kasnije kada je Islamska država osnovala svoj kalifat na području Bliskog istoka povezala je razjedinjene džihadiste na Filipinima pod jednom zastavom," izjavio je Sidney Jones, direktor Instituta za političku analizu sukoba na Jakarti.
"Vlast nije prepoznala snagu u privlačenju svih, od fakultetskih obrazovanih studenata do Abu Sayyaf militanata u džungu. Što god se dogodi pro-ISIS-ovoj koaliciji na Mindanao otoku, ostavila je ideju islamske države kao poželjne alternative korumpiranoj demokraciji", rekao je Jones.
Prisutnost stranih boraca na Filipinama
Dužnosnici otoka Basilan kažu kako je otok sada siguran od separatista skupine Abu Sayyaf koji su počeli svoju borbu 1991. godine, uzevši da lokalne vlasti tvrde kako se strani borbi se sakrivaju u džungli i inzistiraju kako su pobunjenici svedeni na brojku od 20 vojnika. Međutim, pukovnik Besana smatra da je ukupni broj militanata na otoku oko 200 i njihov je vođa obećao vjernost Islamskoj državi.
Bivši borac Islamske države Indama koji kaže kako je napustio Abu Sayyaf prošle godine jer je, kako on kaže, odbacio ideologiju Islamske države, tvrdi da je vidio strane borce u kampovima u prašumama otoka. Ideja kako ne postoje strani borci na Balisanu opovrnuo je napad prošle godine u kojoj je poginulo 11 osoba i koji je izvršio samoubojica njemačko-marokanskog podrijekla.
Prošle godine vlasti su uhitile Španjolca koji je kod sebe imao materijal za izgradnju bombe, dok je isto tako zaustavljen Egipćanin koji je imao pri sebi 19 tisuća dolara, navodi guverner autonomne muslimanske pokrajne Mujiv Hataman koji se boji da bi militanti mogli početi pristizati na otok u malim brodovima. Naime, oni tako već putuju između Indonezije, Malezije i Filipina na područje koje je pod slabom kontrolom.
"Riješite jedan problem i drugi nastane", izjavio je guverner.
AFP
Opake mjere sigurnost
Pukovnik Besana priznao je kako se određeni broj stranih boraca sakriva u brdima otoka Jolo i da su pod zapovjedništvom Hatib Hajan Sawadjaan, za kojeg se vjeruje da je zamijenio Hapilona kao emira nakon njegove smrti.
Privlačnost Islamske države nikada nije daleko od površine na jugu Filipina.
Na vladinoj ceremoniji u Basilanu, gdje su kuće dodijeljene bivšim pobunjenicima Abu Sayyafa pod dugo željenim mirovnim sporazumom kako bi se muslimanskom jugu donio autonomija, mjere sigurnosti su bile tako jake da su njih po broju premašili filipinski vojnici koji su ih čuvali.
