U gradu od 3 tisuće stanovnika, ima oko 20 tisuća turističkih kreveta od čega je 17 tisuća u privatnom smještaju. Najjeftiniji apartmani u Neumu mogu se pronaći iznad magistrale gdje im se cijene kreću već od oko 50-ak eura, no što se spušta bliže moru i cijene su više, tako da je prvi red u more negdje od 120, 130 eura, ovisno o komforu i uređenju same smještajne jedinice.
RTL-ova inozemna turistička patrola, istražila i tko su gosti i zašto baš dolaze na ovaj djelić BiH Jadranske obale.
"Volim i sad Makarsku. Crna Gora, Budva, Bečići, Rafajilovići jako je dobro, ali Neum ništa manje ne zaostaje. Neum se gradi znači baš sam se iznenadila i oduševila", kaže Tajma Bemen iz Švedske.
'Ja sam prezadovoljan'
"Svaku godinu kako dolazim sve je bolje i bolje. I čišći grad i ljepši grad, ja sam prezadovoljan. Sve je podnošljivo za naš budžet, za naša lična primanja", kaže Mufiz Suljić iz BiH.
"Bili smo u Hrvatskoj, ali sada smo se odlučili da u Neum dolazimo. Pa i cijene nisu nešto strašne, odgovarajuće, ljubaznost, lijepo more, lijep narod", kaže Ramzija Delić, iz BiH.
Državljani BiH kao i lani i ove su godine izabrali Neum jer ljetuju u svojoj državi, pa ne trebaju testove ni covid putovnice.
"Za sada domaći gosti, s time da ima nešto gostiju iz ostalih dijelova, ima nešto Poljaka, ima nešto Čeha, pa ima nešto i Slovenaca", objašnjava Andrija Krešić, direktor Ureda TZ Hercegovačko-neretvanske županije.
Nekada i 70 posto stranih gostiju
Lani su im sezonu uz domaće spašavali i Srbi kojima su bile zatvorene granice prema Crnoj Gori i Grčkoj. Covid je potpuno promijenio pravila. "Do pojave ove pandemije u Neumu je bilo gostiju iz svih zemalja Europe pa i svijeta, dakle otprilike jedno 70-ak posto je bilo stranih gostiju", kaže Krešić.
Direktor prodaje i marketinga hotela u Neumu, Darijo Maslać , nisu ni cijene jedina prednost Neuma. "Neum je još uvijek očuvan, dakle prirodno očuvan, nije toliko izbetoniziran", tvrdi Maslać.
A zbog jednog „aduta“, koji je u Hrvatskoj ilegalan, navraćaju i Hrvati. Bogata ponuda restorana uključuje i prstace.
"Ipak bi riblje specijalitete izdvojili, najčešće onako šanpjer, škrpina, hobotnica, lignje... Prstaci su traženi, ali smo i mi također ograničeni s količinama i jednostavno ne možemo, ne možemo svih uslužiti", kaže Marija Njavro, voditeljica obiteljskog restorana u Neumu.
