Inauguracija novoizabranog američkog predsjednika u Washingtonu u srijedu bit će dan kakav se ne pamti - demokrat Joe Biden i njegova potpredsjednica Kamala Harris položit će prisegu u pustom gradu prepunom vojske. Stanovnicima Washingtona rečeno je da ostanu kod kuće i virtualnim putem prate inauguraciju 46. predsjednika Sjedinjenih Država kako ne bi riskirali zarazu koronavirusom.
Od praćenja svečanosti uživo odvraća ih i golem broj pripadnika snaga sigurnosti koji su raspoređeni po zabarikadiranom gradu, šokiranom napadom pristaša predsjednika Donalda Trumpa na Kapitol 6. siječnja. Ni Trump neće nazočiti svečanosti. Kad Joe Biden u podne po mjesnom vremenu položi ruku na Bibliju, on će već biti izvan Washingtona, čime će prekinuti tradiciju mirnog i uljudnog prijenosa vlasti.
Mar-a-Lago
Republikanski milijarder bit će tada u Mar-a-Lagu na Floridi, kamo će otputovati u srijedu ujutro. „Svima koji su pitali, neću nazočiti svečanosti inauguracije 20. siječnja”, obznanio je ukratko u jednom od svojih posljednjih tvitova prije nego mu je zabranjeno korištenje Twittera.
Trump je prvi predsjednik od Andrewa Johnsona 1869. koji odbija nazočiti prisezi svojeg nasljednika. Tradicija nalaže da predsjednik u odlasku i njegova prva dama dočekaju novi predsjednički par ujutro na dan prisege i da zajedno dođu na Kapitol. Njegov potpredsjednik Mike Pence bit će nazočan ceremoniji.
Nacionalna garda na ulicama
Washington je od napada na Kongres, hram američke demokracije, pretvoren u utvrdu. Više od 20.000 pripadnika Nacionalne garde, vojnih rezervista, naoružani kruže gradom. Postavljene su žičane ograde i betonski blokovi kako bi se zaštitilo spomenike kao što su Bijela kuća i Kapitol ili kako bi se zatvorile glavne prometnice.
Veterane rata u Iraku središte grada podsjeća na zelenu zonu u Bagdadu. National Mall, golema poljana koja vodi od Lincolnova spomenika do Kapitola, bit će zatvoren za javnost. Ondje se stotine tisuća Amerikanaca tradicionalno okupljaju kako bi pozdravili novog predsjednika.
Umjesto toga, postavljeno je gotovo 200.000 zastava koje će predstavljati građane koji ove godine neće moći doći. Američka policija opetovano upozorava da su prijetnje novih oružanih napada skupina krajnje desnice realne. Bit će na velikom oprezu tijekom cijelog povijesnog dana.
Pandemija
Novi predsjednik planirao je da svečanost inauguracije velikim dijelom bude virtualna kako bi se spriječilo širenje zaraze covidom-19. Od samoga početka mandata on se time želi razlikovati od Trumpa čije pristaše ne žele nositi zaštitne maske i ne poštuju većinu epidemioloških mjera.
Biden će nakon prisege održati tradicionalni govor u kojem će staviti naglasak na pomirbu Amerikanaca. Nastupit će pop zvijezda Lady Gaga koja će otpjevati američku himnu i latino diva Jennifer Lopez.
Tijekom poslijepodneva položit će vijenac na grob neznanog junaka na groblju Arlington s trojicom svojih prethodnika i njihovim suprugama: Georgeom W. i Laurom Bush, Billom i Hillary Clinton te Barackom i Michelle Obamom.
Na povratku, povorka 46. američkog predsjednika zaustavit će se nekoliko stotina metara od Bijele kuće i Joe Biden uputit će se do svoje nove rezidencije pješice. Tada će moći najaviti svoje prve predsjedničke odluke.
Umjesto tradicionalnih balova i koncerata, večer će se provesti uz televiziju na kojoj će se prenositi posebna emisija koju će voditi glumac Tom Hanks, dok će se Joe Biden i Kamala Harris javnosti obratiti preko malog ekrana.
Može li Joe Biden ujediniti Ameriku?
Biden je ušao u utrku za Bijelu kuću optužujući republikanskog predsjednika Donalda Trumpa da potiče nasilje krajnje desnice i s obećanjem da će pobijediti u „bitki za dušu” Amerike. Može li 78-godišnji politički veteran, obilježen tragedijama u privatnom životu, ujediniti duboko podijeljenu naciju, šokiranu nedavnim krvavim napadom Trumpovih pristaša na Kapitol?
Nakon dva neuspjela pokušaja osvajanja Bijele kuće, predizborne kampanje na koju je sjenu bacila pandemija koronavirusa i pobjede koju je neutemeljenim optužbama dovodio u pitanje njegov republikanski protivnik, Joe Biden ostvarit će u srijedu svoj san i postati 46. američki predsjednik. Već je zaslužio mjesto u povijesti srušivši s vlasti Donalda Trumpa.
Od objave kandidature 2019. do inauguracije u srijedu, bivši potpredsjednik Baracka Obame učinio je sve kako bi utjelovio jedinstvo i povratak miru nakon burne vladavine republikanca Trumpa, kojeg optužuje da je unio "razdor" među Amerikance. No u međuvremenu duboke podjele još su se produbile.
Biden, najstariji predsjednik u povijesti SAD-a, nakon nasilja na Kapitolu i suočen s razornim učinkom pandemije ustrajno poziva na jedinstvo. „Uspjet ćemo zajedno”, obećava. "Ali ne možemo to postići u podijeljenoj zemlji”, upozorava. „To je moguće jedino ako se ujedinimo kao Amerikanci, kao susjedi, kao Sjedinjene Američke Države”.
Poništit će neke Trumpove odluke
Izabrani američki predsjednik Joe Biden obećao je brzo djelovanje po pitanju pandemije koronavirusa i pada američkog gospodarstva nakon što u srijedu preuzme dužnost, no proces opoziva odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa mogao bi potkopati njegov pokušaj ujedinjenja podijeljene nacije.
Izabrani predsjednik je najavio da će odmah poništiti neke Trumpove kontroverzne odluke, što može učiniti izvršnim uredbama. Prvog dana mandata vratit će Sjedinjene Države u Pariški klimatski sporazum kojeg je Trump napustio, najavio je demokrat. Biden će ukinuti i Trumpovu kontroverznu zabranu putovanja iz nekoliko većinski muslimanskih zemalja, prenosi agencija France Presse.
Čini se da će prvi dani mandata 46. američkog predsjednika biti užurbani. U službenom priopćenju objavljenom u subotu Biden najavljuje niz odluka u prvih deset dana, s „desecima“ izvršnih uredbi i direktiva.
Proces opoziva
No iako Biden može potpisima uvesti promjene po pitanju Pariškog klimatskog sporazuma i zabrane putovanja, proces opoziva u Senatu sigurno će usporiti njegove pokušaje da poboljša odgovor vlasti na pandemiju koronavirusa i oživi usporeno gospodarstvo.
Zastupnički, donji dom američkog Kongresa u kojem većinu imaju demokrati, glasao je za opoziv Trumpa, optužujući ga za poticanje pobune 6. siječnja kad su njegovi pobornici upali u Kapitol. Prvi proces opoziva Trumpa u siječnju 2020., zbog pritiska na Ukrajinu da mu pomogne u diskreditiranju Bidena, trajao je 21 dan.
Proces sličnog trajanja mogao bi poremetiti Bidenove ambiciozne planove za prvih 100 dana mandata, no bivši senator koji je u tom tijelu sjedio 36 godina vjeruje da Senat može raditi dvije stvari odjednom. „Nadam se da će vodstvo Senata pronaći način da ispunjava svoje ustavne odgovornosti u procesu opoziva i istovremeno radi i na drugim hitnim pitanjima za ovu naciju“, rekao je.
Biden je predložio da gornji dom, koji će od srijede biti pod kontrolom demokrata nakon pobjede na izborima u Georgiji, može pola dana raditi na opozivu, a drugu polovicu na saslušanju Bidenovih kandidata za vladu.
Saslušanja počinju u utorak u Kapitolu, sada okruženim tisućama policajaca i pripadnika Nacionalne garde koji štite središte američke demokracije nakon kaosa 6. siječnja. Prvi na redu za saslušanje su četiri ključna ministra: Alejandro Mayorkas, kandidat za ministra nacionalne sigurnosti, ministrica financija Janet Yellen, ministar obrane Lloyd Austin i ministar vanjskih poslova Anthony Blinken.
Plan ekonomske pomoći
Biden je u četvrtak iznio plan opsežne financijske pomoći, vrijedne 1,9 bilijuna dolara, kojoj je cilj nošenje s „dvostrukom krizom pandemije i potonulog gospodarstva“. Plan predviđa isplatu 1,4 tisuće dolara pojedincima s manjim primanjima, povećanje minimalne plaće na 15 dolara po satu, proširenje doprinosa za nezaposlene i novu financijsku pomoć teško pogođenim gradovima i saveznim državama.
Taj prijedlog, koji bi mogao biti treći krug financijske pomoći stanovnicima od početka pandemije, mogao bi zabraniti deložacije do kraja rujna i omogućiti dodatna proračunska sredstva za bonove za prehranu.
Velike investicije
Prvu fazu financijske pomoći stanovnicima trebali bi pratiti tjedni investicija kojima je cilj oživljenje gospodarstva. Biden tvrdi kako će se stvoriti milijuni „dobro plaćenih“ poslova, odgovoriti na klimatsku krizu i nositi s rasnom nejednakošću. To će se postići masivnim investicijama u infrastrukturu i redukcijom emisije stakleničkih plinova do nulte stope 2050. godine.
Biden za financiranje tog plana predlaže povećanje poreza za korporacije i pojedince koji zarađuju više od 400 tisuća dolara godišnje.
Plan za koronavirus
Izabrani predsjednik želi i ubrzati cijepljenje milijuna Amerikanaca. SAD i dalje ruši crne rekorde po broju slučajeva koronavirusa i umrlih, pa bi do Bidenovog stupanja na vlast mogao imati i 400 umrlih.
Biden je ambiciozan i po tom pitanju: u prvih 100 dana mandata želi cijepiti 100 milijuna ljudi. Demokrat poziva na osnivanje centara za cijepljenje u četvrtima, bolju suradnju savezne i državne razine i mobilizaciju 100 tisuća zdravstvenih radnika.
Novi američki predsjednik želi brzo djelovanje kako bi se što prije otvorili restorani, kafići, hoteli, aviokompanije i ostale zatvorene poslovnice, piše agencija France Presse.
Empatija i gafovi
Nacionalnu karijeru Joe Biden započeo je u dobi od samo 29 godina, doživjevši nakon političkog trijumfa veliku obiteljsku tragediju. U studenom 1972. proslavio je izbor za američkog senatora, kao peti najmlađi u povijesti, okružen presretnom obitelji. Mjesec dana poslije, njegova supruga i kći poginule su u automobilskoj nesreći, dok su mu dva sina bila ozlijeđena.
Ta tragedija te smrt najstarijeg sina 2015. povećale su njegovu empatičnost. Suosjećanje je pretvorio u svoju zaštitni znak. Godine 2020. drži se jednako ponosno kao i na početku karijere i nastupa jednako strastveno. Ali taj prekaljeni politički vuk ne izgleda više jednako dobro u svojim savršeno skrojenim odijelima kao na svojem vrhuncu kada je bio potpredsjednik Baracka Obame. Izgleda krhko. I proćelavo.
Sklon je gafovima i gubitku kontrole i neki, čak i među njegovim pristašama, bojali su se da ne posrne, ne sruši se, tijekom duge bitke sa 74-godišnjim Donaldom Trupmom.
Pandemija koja je u ožujku prošle godine naglo paralizirala predizbornu kampanju oduzela mu je jedan od najjačih aduta: izravan kontakt s biračima. Strogo je poštivao zdravstvene upute pa nije bio toliko prisutan na terenu. Kampanju je vodio daleko od birača, izbjegavajući često novinare, na što su upozoravali njegovi kritičari.
Donald Trump, koji ga je prozvao “Pospanim Joeom”, izrugivao se “dječjim pitanjima” koja su mu postavljali novinari i nije propuštao kritizirati njegovu fizičku formu. Bidenov katkad nerazumljiv govor, posljedica mucanja u mladosti, neprestano su se vrtili po Twitter profilima Trumpovih pristaša, a njegovo ga okruženje otvoreno ga je opisivalo kao senilnog starca.
Povijesni preokret
Bivša desna ruka Baracka Obame do demokratske je nominacije stigao nakon povijesnog preokreta u američkoj politici. Po nekima prestar, drugima previše u centru, Biden je prvo doživio tri bolna poraza u Iowi, New Hamspshireu i Nevadi, da bi potom osvojio veliku većinu u Južnoj Karolini zahvaljujući afroameričkim glasovima, koji su neophodni za svakog demokrata koji želi u Bijelu kuću.
Na krilima te pobjede, nizao je dalje jednu za drugom, brzo dobio potporu drugih umjerenih kandidata i potom pobijedio velikog suparnika, samoproglašenog socijalista Bernieja Sandersa. Suprotno od teške i duge bitke 2016. između Sandersa i Hillary Clinton, Biden je uspio brzo okupiti lijevo krilo stranke, vođeno istim ciljem: pobijediti Donalda Trumpa.
Nisam zlopamtilo
Biden je za predsjednika izabran u trećem pokušaju, nakon neuspjeha na demokratskim predizborima 1988. i 2008. Senator više od 35 godina (1973.-2009.), potom potpredsjednik od 2009. do 2017., Biden je desetljećima dio vošingtonskog establišmenta. Njegova politička karijera duga je, puna kontroverznih epizoda, ali i uspjeha kojima se rado hvali.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, na vrhuncu borbe protiv segregacije, protivio se politici prevoženja autobusima crnačke djece u većinski bjelačke škole kako bi se potaknulo njihovo miješanje. To je tada odgovaralo bijelim biračima u Delawareu, ali mu se poslije osvetilo, na primjer kada mu je to usred televizijske debate predbacila senatorica Kamala Harris, tada njegova suparnica na predizborima. Ističući da nije "zlopamtilo", Biden ju je ipak izabrao za svoju potpredsjednicu. Harris je prva afroamerička potpredsjednica u povijesti SAD-a. Ona je po majci indijskog podrijetla.
Popularan među Afroamerikancima, Biden je na svojim počecima zagovarao izgradnju socijalnih stanova. I često ističe kako mu je iskustvo učitelja plivanja u većinski crnačkoj četvrti pomoglo u političkoj karijeri.
Ima još epizoda koje su opteretile njegovu kampanju za Bijelu kuću: njegov glas za rat u Iraku 2003. i potpora kaznenom zakonu iz 1994., koji se smatra odgovornim za veliko povećanje broja zatvorenika u zatvorima, velikim dijelom Afroamerikanaca. "Pogreška", priznaje danas Biden, inzistirajući na drugom aspektu te velike reforme - zakonu protiv nasilja nad ženama, kojim se "jako ponosi".
Godine 2017. udružio se sa svojom "velikom prijateljicom" Lady Gagom protiv spolnog zlostavljanja. Ona će mu u srijedu pjevati na inauguraciji, uz latino divu Jennifer Lopez. Ušavši u Bijelu kuću Baracka Obame na vrhuncu financijske krize, bivši senator radio je na usvajanju velikog plana spašavanja gospodarstva od 800 milijardi dolara. To rado ističe kako bi dokazao da može ponovno pokrenuti gospodarstvo koje je u velikoj krizi zbog pandemije.
Dijete iz Scrantona
Joseph Robinette Biden Jr. rođen je 20. studenoga 1942. u Scrantonu u Pennsylvaniji. Taj je rudarski i industrijski grad 1950-ih prolazio kroz teško razdoblje. Njegov otac potražio je posao u susjednoj državi Delaware i potom je preselio cijelu obitelj u Wilmington. Joe Biden imao je tada deset godina. Taj grad pretvorio je u svoju bazu.
"Moj otac uvijek je govorio: 'Šampionu, čovjekova veličina ne mjeri se po tome koliko je puta bio oboren na zemlju, nego po tome koliko mu je trebalo da se digne na noge'", prisjeća se često. Pennsylvanija je bila ključna za izbornu pobjedu. "Živim u Delawareu, ali sin sam Pennsylvanije, rođen u Scrantonu", isticao je u kampanji.
Beau, jesi li ponosan?
Biden je jako vezan za svoju obitelj. Godine 2015. umro mu je najstariji sin Beau Biden od raka na mozgu. Često o tome s tugom govori. Zbog toga se nije kandidirao na predsjedničkim izborima 2016.
Uvijek je branio i svojeg sina Huntera, koji je česta meta napada republikanaca. Trump je čak pokušao iskopati kompromitirajuće informacije protiv njega u Ukrajini zbog čega su ga demokrati optužili da vrši pritisak na Kijev i prvi put ga opozvali u Zastupničkom domu.
Katolik koji se ponosi svojim irskim korijenima, Biden gotovo svake nedjelje posjećuje malu crkvu sv. Josipa u Wilmingtonu. U siječnju prošle godine kazao je govoreći o pokojnom Beauu: "Svakog se jutra budim i … pitam se: 'Ponosi li se mnome?'"
