U BiH, Srbiju i Hrvatsku stižu rekordni iznosi koje šalju iseljenici, međutim koliko su uistinu povezani s matičnom zemljom, i žele li se vratiti, istražio je Deutsche Welle.
Podružnica u Sarajevu
"Mnogi od nas često razmišljaju o tome da se jednog dana vrate", izjavio je Adnan Berberović, Hercegovac koji 25 godina živi u Švedskoj. "Većina ljudi taj dan dočeka tek kada ode u penziju. Ali, da li je zaista vrijedno čekati da ostarite, da biste ostvarili svoj san?"
Berberović je kao suvlasnik firme SEEBA koja se bavi poslovnim savjetovanjem u Stokholmu otvorio nedavno podružnicu u Sarajevu. Njegove dvije suradnice potaknute otvaranjem podružnice preselile u Sarajevo i od tamo vode rade.
Pixsell
Iseljavanje - veliki problem regije
"Riječ je o dvije sestre koje su bosanskog podrijekla, a rođene u Švedskoj", izjavio je Berberović.
Iseljavanje je veliki problem za regiju. Naime, u odnosu na 2008. godinu iz BiH se iselilo čak 250 tisuća ljudi, a prema podacima bosanskohercegovačkog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, danas živi oko 1,7 milijuna građana izvan svoje matične zemlje, ali se procjenjuje da je broj ipak veći i zaokružuje se na 2 milijuna.
Najbolje u mlade i obrazovanje
Iako su napustili BiH, u inozemstvu postoje brojne inicijative i projekti koje pokreću građani kako bi pridonijeli razvoju svoje domovine.
"Moji prijatelji i ja smo htjeli na neki način da doprinesemo razvoju BiH i zaključili smo da je najbolje investirati u mlade i u obrazovanje", objašnjava Emir S. koji živi u Beču već 14 godina i koji dodaje da su tako nastale dvije inicijative.
"Prva inicijativa je fond za stipendiranje studenata Sveučilišta u Tuzli, a druga je podrška kabinetu informatike moje bivše srednje škole, Gimnazije Meša Selimović‘. Kupili smo neophodne setove uz čiju pomoć učenici mogu praktično učiti programiranje".
Pixsell
Prvi puta glasovao
Emir S. i još dvadesetak osoba u suradnji s nevladinom organizacijom Fondacija Tuzlanske zajednice stipendiraju pet sudenata koji će ove godine primati po 150 KM mjesečno (što je oko 565 kuna). Fond 'Prometej' promovira sekularizam i antifašizam, a traži da se stipendisti aktiviraju u lokalnoj zajednici.
Iako živi u Beču već 14 godina, Emir sa svojim prijateljima sudjeluje u kupnji i slanju novogodišnjih poklona za siromašnu djecu.
"Beč nije tako daleko i šteta je da ne iskoristimo priliku i pomognemo koliko možemo", kaže Emir koji je prošle godine prvi put iz Beča glasao na općim izborima u BiH.
Dijaspora treba glasovati
„Dijaspora treba da glasa. Društvo je dolje zarobljeno i oni koji žive vani vidjeli su kako funkcionira normalna demokratska država i mogu možda bolje razlučiti progresivne od destruktivnih političkih opcija", objašnjava Emir koji svake godine u BiH provede tri do četiri tjedna.
A na pitanje da li bi se vratio u BiH, Emir odgovara: „Ne bih isključio tu opciju. Da postoji zdrava politička atmosfera, da se cijene znanje i rad, ja bih se odmah sutra vratio. Radio bih i za manje novca. Ali realno, sada ne izgleda kao da će tako uskoro biti".
Uključena sam kao da sam i dalje tamo
Iako u Bonu živi već pet godina, 32-godišnjoj Danijeli Mitrović iz Novog Sada bitna je zemlja porijekla, te se trudi da tamo ide što češće i to prvenstveno zbog obitelji i prijatelja.
"Idem na glasanje u Srbiju, išla sam i na proteste u Novom Sadu. Uključena sam kao da sam i dalje tamo", objašnjava ona u razgovoru za DW.
Mitrović smatra da je to jako važno, a naročito joj je bitno da može da glasa, jer tako može da utječe tko pregovara u njeno ime.
"Bitno mi je da Srbija i Njemačka imaju dobar odnos zbog svih administrativnih procedura, ali i mog života ovdje u Nemačkoj, ali i života meni dragih ljudi u Srbiji", izjavila je 32-godišnjakinja koja je rekla kako joj je Srbija barem za sada važnija.
Srđan Ilić/PIXSELL
Manjak interesa za političku situaciju na Balkanu
Iako svake godine posjećuje Hrvatsku i BiH sa svojom djevojkom, Emir Hadžimujagić koji je rođen u BiH i većinu života proveo je u Hrvatskoj ne vidi svrhu političkog ili bilo kakvog drugog angažmana ni u jednoj, niti u drugoj zemlji.
"Emotivno sam jako vezan i za Hrvatsku i BiH. Ali ne glasam niti se angažiram u bilo kakvom smislu. Jedina povezanost su prijatelji i članovi obitelji koji su tamo ostali", izjavio je Hadžimujagić koji sada živi u Münchenu.
Politička situaciju u regiji ne zanima ni njegovu djevojku Selmu Muratović čiji su roditelji iz BiH u Njemačku stigli u 60-ima.
Sve slabiji kontakt s prijateljima
Darko Janjević prati političku situaciju u regiji jer mu je to dio posla, ali što duže živi u Njemačkoj sve slabije uspijeva održavati kontakte s prijateljima.
"U Srbiji sam kupio stan i redovno šaljem novac tati, ali sve slabije održavam kontakte s prijateljima i moj život se sve više premješta u Njemačku", objašnjava Janjević.
"Želim da glasam na izborima u Srbiji iz Njemačke, ali čini mi se kao da našoj vladi to nije u interesu, jer je procedura prekomplicirana", objašnjava Darko i naglašava da dijaspora treba da glasa: "Ako ništa, radi ogromnog novca koji šaljemo u inozemstvo".
Rekordni iznosi
Novac koji iseljenici šalju u Hrvatsku, BiH i Srbiju nije zanemariv. Posljednji podaci Centralne banke BiH navode kako je u 2017. godini iznos novčanih doznaka iz inozemstva iznosio je 2,61 milijardi KM (oko 8, 14 milijardi kuna). U Hrvatsku je pristiglo iste godine oko 2,12 milijardi eura (15, 69 milijardi kuna), dok je u Srbiji putem novčanih uplata u 2018. godini stiglo 3,1 milijarda eura (oko 22,95 milijardi kuna).
Riječ je o rekordnim iznosima, a procjenjuje se kako neformalnim putem pristižu duplo veći novčani iznosi.
'Tu možete biti samo dobitnik'
Adnan Berberović izjavio je za DW kako je firma "Restart" iz Sarajeva, koja mu je proceduralno pomogla da otvori podružnicu u Sarajevu, a u čijem je on upravnom odboru, prošle godine registrirala 10 novih tvrtki u BiH.
"Mnogo je problema u zemljama Balkana koji mogu demotivirati naše ljude da se angažiraju. Ali, oni ipak mogu iskoristiti najbolje iz oba svijeta - i s Balkana i sa Zapada - i tako pomoći zemljama iz kojih dolaze da brže i lakše prođu transformaciju do stabilne ekonomije. Jer, danas je cijeli svijet mobilan i digitalan i uskoro ćete moći ostvariti prihod gdje god da živite, pa zašto onda da se ne živi na Balkanu? Tu možete biti samo dobitnik", zaključuje on.
