Europska komisija je u srijedu Hrvatskoj poslala dva obrazložena mišljenja zbog povreda prava EU, što je samo jedan korak od tužbe Sudu EU.
Komisija je Hrvatskoj, Njemačkoj, Litvi, Luksemburgu, Poljskoj i Finskoj uputila "obrazložena mišljenja", posljednji korak uoči tužbe, jer nisu u svoja zakonodavstva pravilno prenijele određene elemente pravila EU-a o suzbijanju terorizma.
Direktiva o suzbijanju terorizma važan je element EU-ove Agende za borbu protiv terorizma. Ona uključuje odredbe o inkriminiranju i sankcioniranju kaznenih djela povezanih s terorizmom, kao što su putovanje u inozemstvo radi počinjenja kaznenog djela terorizma, vraćanje u EU ili putovanje unutar EU-a radi takvih aktivnosti, obučavanje u svrhu terorizma i financiranje terorističkih aktivnosti.
Komisija može uputiti predmete Sudu EU
Države članice morale su prenijeti tu direktivu u nacionalno pravo do 8. rujna 2018.
Nakon ocjene nacionalnih propisa kojima se prenosi Direktiva, Komisija je u razdoblju od lipnja do rujna 2021. navedenim državama članicama uputila službene opomene kojima traži da poduzmu mjere potrebne za uklanjanje nedostataka.
Hrvatska i još pet članica to nije učinilo pa im je Komisija stoga odlučila uputiti obrazložena mišljenja, a one sad imaju dva mjeseca da odgovore i poduzmu potrebne mjere.
Ako opet ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija može uputiti predmete Sudu Europske unije.
Drugo obrazloženo mišljenje
Hrvatska je uz to među 11 država članica kojima je Komisija uputila obrazloženo mišljenje jer nije u potpunosti prenijela pravila EU-a u svoja zakonodavstva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi.
Cilj je te direktive ujednačiti sudjelovanje muškaraca i žena na tržištu rada poticanjem ravnopravne podjele obveza skrbi među roditeljima. Očevima se osigurava pravo na najmanje deset radnih dana očinskog dopusta u vrijeme rođenja djeteta. Direktivom se omogućuju najmanje četiri mjeseca roditeljskog dopusta, od čega barem dva moraju biti plaćena i neprenosiva s jednog roditelja na drugog.
Rok za prenošenje te direktive bio je 2. kolovoza 2022.
Komisija je 21. rujna 2022. uputila službene opomene 19 država članica jer je nisu obavijestile o mjerama za prenošenje predmetne direktive.
Nakon analize njihovih odgovora Komisija je utvrdila da ta direktiva još nije u potpunosti prenesena u još njih 11, Belgiji, Češkoj, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Cipru, Luksemburgu, Austriji i Sloveniji pa im je poslano obrazloženo mišljenje.
Te države članice sad imaju dva mjeseca da poduzmu mjere potrebne za usklađivanje s obrazloženim mišljenjem, a u protivnom mogu se suočiti sa sudskom tužbom.
I jedna opomena
Komisija je ovlaštena poduzimati pravne radnje protiv države članice koja ne poštuje svoje obveze iz zakonodavstva EU-a i jednom mjesečno donosi odluke o povredama europskog zakonodavstva.
Postupak započinje slanjem "službene opomene". Ako se u tom prvom koraku ne riješi problem Komisija šalje "obrazloženo mišljenje", a ako ni tada nema rezultata slijedi treći korak - tužba pred Sudom EU-a.
Hrvatska je uz dva navedena obrazložena mišljenja dobila i službenu opomenu zbog ograničavanja izvoza plina mjerama koje nisu u skladu s pojedinim člancima Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFUE) i direktive o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina.
Hrvatska ima dva mjeseca da odgovori i ukloni nedostatke, a ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija joj može uputiti obrazloženo mišljenje.
U travanjskom paketu objavljenom u srijedu, Komisija je državama članicama poslala ukupno 32 službene opomene, 53 obrazložena mišljenja, a 12 predmeta je poslala na Sud EU-a u Luksemburgu.
