Dana 29. prosinca ističe rok od šest mjeseci koji je propisao arbitražni sporazum za implementaciju arbitražne odluke između Hrvatske i Slovenije.
Obje zemlje ostaju pri svojem stajalištu
Dok stručnjaci tvrde da istekom tog roka neće doći do velikih promjena, u Sloveniji se implementacijski zakoni ubrzano prihvaćaju kako bi se omogućila provedba arbitražne odluke. Ipak, dvije se zemlje još nisu dogovorile: Slovenija i dalje inzistira na tome da se ona treba implementirati, a Hrvatska arbitražnu odluku ne želi primijeniti.
Slovenija se zbog toga za pomoć obratila Europskoj komisiji, koja je podržala arbitražnu odluku i obje zemlje pozvala na njenu implementaciju. Iako je Slovenija najprije planirala pokušati sve dogovoriti u dijalogu s Hrvatskom, slovenski je premijer Miro Cerar nedavno ipak predsjednika Europske komisije Jean Claudea Junckera zamolio za pomoć, a on je nedugo nakon toga rekao svojem prvom potpredsjedniku EK-a Fransu Timmermansu da posreduje između dviju zemalja.
Odmah nakon toga je slovenski šef diplomacije Karl Erjavec u javnosti izjavio da će Timmermans posjetiti i Zagreb i Ljubljanu, ali čini se da je ta izjava bila previše brzopleta. Erjavec je time poslao poruku da se radi o vrlo žurnoj stvari, pa je dolazak Timmermansa sada upitan, što Ljubljani ne odgovara.
Razočaranje Ljubljane
Čini se da Sloveniji ta pomoć baš i neće pomoći jer je iz Timmermansovog posredovanja nestala konstatacija o implementaciji arbitražne odluke, pa on to uopće nije spomenuo izrijekom, piše Novi list.
Zagreb je najprije neformalno predlagao da se spor prevlada prihvaćanjem arbitražne odluke u formatu bilateralnog sporazuma, a upravo to je sada predmet sukoba unutar slovenske vlade, kojoj u idućih šest mjeseci predstoje parlamentarni izbori, a zato je i pitanje granice još važnije u ovom trenutku.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je da je Slovenija već trebala implementirati arbitražnu presudu na moru te da je pogrešno što se s tim čekalo, uputivši time neizravnu, no otvorenu kritiku svom premijeru Miru Ceraru. Erjavec tvrdi da će Sloveniju sve to skupo stajati.
Tako se sada Erjavec i Cerar ne slažu oko tog pitanja jer Erjavec inzistira na hrvatskom prihvaćanju arbitražne odluke i njenoj implementaciji, dok je Cerar otvoren i za mogućnost bilateralnog sporazuma, čime bi se sadržaj arbitražne presude naknadno potvrdio tako da bude prihvatljiv za obje strane.
Mogućnost tužbe?
Iako i sam Cerar u početku nije bio za bilateralni dogovor u koji bi se ugradio sadržaj arbitražne odluke, naposljetku se ipak odlučio za čekanje. Novi list piše da je Cerar donio odluku o takvom pristupu jer smatra da Andrej Plenković trenutačno nema dovoljnu političku snagu te ne može jaku HDZ-ovu desnicu uvjeriti u rješavanje spora bilateralnim sporazumom.
Erjavec je, s druge strane, već nekoliko puta spomenuo mogućnost tužbe protiv Hrvatske pred Sudom EU-a u Luksemburgu. Takvom bi tužbom Slovenija prozvala Hrvatsku za kršenje europskog ugovora, tvrdeći da odbijanjem arbitražne odluke Hrvatska krši i međunarodno i europsko pravo. S obzirom na to da su, prema sadašnjem razvoju događaja, izgledi za dijalog Ljubljane i Zagreba po ovom pitanju sve tanji, ne čudi da slovenska strana rješenje sve više vidi upravo u podizanju tužbe protiv Hrvatske.
