Deset europskih zemalja obvezalo se na plan premještanja 400 maloljetnika bez pratnje koji su ostali bez skloništa, nakon što je grčki izbjeglički kamp Moria izgorio do temelja. Među njima je i Hrvatska koja će iz Grčke primiti dvanaestero djece.
Migranti su bili i jedna od tema razgovora hrvatskog i njemačkog predsjednika u Berlinu. Obojica se nadaju da će Europska unija do kraja mjeseca donijeti novu politiku prema migrantima. Više o tome Josip Šarić.
Slike s Lezbosa šokirale su Europu i traže hitne odgovore, poručio je njemački predsjednik.
"Mnogi u Europi slažu se da takve slike i vijesti traže jasna rješenja i ljudske odgovore", rekao je predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier.
Hrvatska je prvo odlučila primiti desetero djece pa će nakon požara povećati taj broj za još dvoje.
"Čuo sam da je hrvatska Vlada odlučila primiti određeni broj prognanika, podržavam to, smatram to lijepom gestom i ljudskim potezom", rekao je predsjednik Zoran Milanović.
O svemu je zasjedala i Europska komisija. Kažu kako je jasno da migrantski problem ne može biti ostavljen na rješavanje pojedinim državama jer se na jesen očekuje novi migrantski val. Europski plan trebao bi stići do kraja mjeseca.
"Prošlo je vrijeme u kojem je Europa mogla biti bez migrantske politike. Sada je trenutak da to promijenimo", rekao je potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas.
Situacija gori iz sata u sat
A na samom Lezbosu, situacija je gora iz sata u sat. Nakon prvog požara koji je zahvatio veći dio kampa u kojem je boravilo više od 12 tisuća migranata, izbio je i drugi koji je sve spalio do temelja. Požare su izazvali sami migranti nezadovoljni proglašenjem karantene nakon što je kod više od 50 osoba potvrđena zaraza koronom.
"Ljudi su htjeli pokazati svoje nezadovoljstvo paleći vatru. Prvo su zapalili kante, a onda su neki počeli paliti šatore", rekao je migrant iz Afganistana, Milat Remy.
Sada su na ulici.
"Nema vode. Nema hrane. Već tri dana. Svi su gladni i u problemima", rekao je migrant iz Afganistana Muutaba Noori.
Grčka Vlada organizirala je podjelu hrane, ali i poslala specijalnu policiju da uvede red. Migrantima je jasno poručeno da s otoka ne mogu otići.
"Mislili su da će, ako zapale Moriju, jednostavno samo napustiti otok. Ne ide to tako", rekao je glasnogovornik grčke Vlade, Stelios Petsas.
Migranti i dalje jedino rješenje vide u tome da ih se pusti dalje, prema zapadnoj Europi.
"Ovo ne može biti naše konačno odredište. Niti se može spavati ovdje. To nije ljudski", rekao je Ibrahim, migrant iz Gambije.
Sve u doba napetosti između Grčke i Turske
Da odu, traži i lokalno stanovništvo. Blokirali su ceste, organizirali straže kako migranti ne bi ulazili u grad. Mnogi se boje da će do nove eskalacije doći upravo s njihove strane.
"Mi smo tjeskobni, osjećamo se nesigurno, umorni smo, ne znamo kako dalje. Pokušavamo se zaštititi, ali od čega? Koronavirusa? Tisuću je tu problema, psihički ne možemo više izdržati", rekao je načelnik Morije Yiannis Mastrogiannis.
Sve se ovo događa u doba napetosti između Grčke i Turske, koja i dalje veći priljev migranata drži pod nadzorom. No, poručuje službena Ankara, to nije nešto što niti mogu niti žele raditi u unedogled.
