Čileanci sutra izlaze na izbore u drugom, i odlučujućem, krugu napetih predsjedničkih izbora u zemlji u više od tri desetljeća. Prvi krug, održan je 21. studenog te nije donio jasnog pobjednika.
Kandidat krajnje desnice Jose Antonio Kast iz Republikanske stranke, kojeg nazivaju lokalnim Trumpom, završio je na prvom mjestu s 28 posto glasova, dok je Gabriel Borić, kandidat hrvatskog podrijetla, iz lijevog saveza, bivši studentski vođa i dvostruki kongresmen, drugi s 25,7 posto.
Ankete pokazuju tijesnu utrku, ali Borićeva potpora raste u odnosu na prvi krug izbora te je on u blagoj prednosti.
Ono što izdvaja ove predsjedničke izbore je to što dolaze u ključno vrijeme. Naime Čile je u procesu izrade novog Ustava. Izbor predsjednika imat će utjecaja na vrstu ustava koju će Čileanci dobiti.
35-godišnji parlamentarni zastupnik čileanske ljevice Gabriel Borić, studentski predvodnik i pravnik, čiji su se pradjed i prabaka doselili u Čile, podrijetlom je s Ugljana gdje žive Borićevi rođaci.
Izvor: Twitter
Prije samo deset godina Borić je bio studentski vođa u glavnom gradu Čilea, okupljajući se protiv privatiziranog obrazovnog sustava u zemlji zajedno s tisućama drugih studenata u Santiagu. Sada 35-godišnji progresivni kongresmen iznosi taj etos na birališta, gdje se nada da će u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijediti svog suparnika.
Pobijedi li u drugom krugu glasovanja, Borić će postati najmlađi, i najljeviji predsjednik zemlje u njezinoj modernoj povijesti.
Borić se kandidira za široku koaliciju koja uključuje Komunističku partiju i zagovara model socijalne države koji obećava rješavanje sve veće nejednakosti u zemlji.
Za svoje kritičare Borić je radikalan i neiskusan. Ali te osobine također potiču njegovu popularnost među mladim Čileancima, od kojih su ga mnogi upoznali tijekom posljednje dvije godine društvenih nemira.
U listopadu 2019. masivni prosvjedi potresli su zemlju dok su tisuće demonstrirale za bolje mirovine, bolje obrazovanje i kraj ekonomskog sustava za koji vjeruju da ide u prilog eliti. Borić je brzo postao najglasniji predstavnik ovog društvenog pokreta i ojačao svoje vodstvo odbacivši nasljeđe koalicije lijevog centra koja je vladala od 1990. do 2010. godine.
Taj je pokret doveo do toga da je odlazeći predsjednik Sebastian Pinera pristao na referendum za promjenu ustava. Prošle godine Čileanci su velikom većinom glasovali za nacrt novog. Taj je proces sada u tijeku, a novi ustav će biti izglasan na novom plebiscitu negdje sredinom 2022. godine.
Borićeva politička platforma jahala je na tom valu, koji uključuje prijedloge za uključiviji sustav javnog zdravstva, ukidanje studentskog duga, podizanje poreza za super bogate i reviziju državnog privatnog mirovinskog sustava. Njegov program uključuje i promicanje prava žena, LGBTQ+ prava i okoliša.
Borić se dugo predstavljao kao autsajder i bio je sklon postizanju dogovora s drugim političkim sektorima, čak i ako to znači zamahnuti u vlastitoj koaliciji. Borić se doživljava kao emocionalni vođa. Javno je otkrio da pati od opsesivno-kompulzivnog poremećaja i proveo je dva tjedna u psihijatrijskoj bolnici.
Izvor: Twitter
Rođen 1986. u obrazovanoj obitelji srednje klase u najjužnijoj regiji Punta Arena u zemlji, Borić je pohađao jednu od najelitnijih privatnih škola prije nego što je studirao pravo na Sveučilištu Čile u Santiagu. Nije diplomirao, ali je to njegovo zanimanje za aktivizam podiglo na nove visine.
Glasovanje je podijelilo Čileance između revitalizirane progresivne ljevice, koja je proizašla iz raširenih društvenih prosvjeda 2019., i protupokreta na krajnjoj desnici koji se okupio oko Kastove stroge poruke zakona i reda.
Oba kandidata nedvojbeno zauzimaju političko rubno područje, a u zemlji koja se već dugo priklonila političkom centru, to je šok za sustav. Hoće li novi čileanski predsjednik biti Hrvat, saznat ćemo sutra.
